Ivan Hanžek: "Kandidirat ću se ponovno za Sabor"

6.8.2011. Događanja

6.8.2011

Gradsko vijeće Zaboka na svojoj posljednjoj sjednici podržalo je projekt izgradnje sportske dvorane. Priča o novoj dvorani u Zaboku traje već dugo, neki bi rekli i predugo. Hoće li Zabok napokon dobiti toliko željenu primjerenu sportsku dvoranu?

Hanžek: Što se dvorane tiče, vi ste svjedoci kad je krenula priča o dvorani, a veže se na priču o gimnaziji. Kad su rađeni projekti za gimnaziju, izrađeni su projekti za sportsku dvoranu. Međutim, iako je pretpostavljam neko prvo rekao da hoće, ministarstvo je odbilo financirati dvoranu jer je to bio kompleks od preko 7.000 kvadrata koji je obuhvaćao vanjski bazen s gledalištem i sportsku dvoranu sa svim pratećim sadržajima. Kad se prišlo izgradnji gimnazije u ministarstvu su smatrali da je projekt dvorane- megalomanski. Taj je stav ponovljen i za vrijeme koalicije 2000. Tad smo išli na varijantu smanjenja opsega dvorane i bazena. Međutim, promijenila se struktura na državnoj razini i to više nije došlo u razmatranje. No, nije normalno da gimnazija i strukovno učilište s više od 600 učenika nema sportsku dvoranu i uvjete za tjelesnu kulturu. Nakon što je u jednom predizbornom trenutku, na inicijativu HDZ-a Jarnjak došao s prijedlogom ugovora o izgradnji sportske dvorane uz učešće države od 80 posto, a Grada 20 posto, ponadali smo se da će doći do realizacije. Međutim, ugovor koji smo potpisali ministar Kalmeta i ja u ime Grada, nije se pomaknuo u realizaciji. Mi smo izradili projekte, projektnu dokumentaciju, reducirali sadržaje i krenulo se u pripremu. No, izradom projekata u ministarstvu ništa se nije promijenilo jer se, vjerojatno, čekalo neke druge izbore. Mi smo, zatim, kandidirali dvoranu za financiranje putem programa EIB II, koji se financira iz europskih fondova. Projekt je dan na reviziju i ministarstvo nas je obavijestilo da je odobreno 12 milijuna kuna za dvoranu, a troškovnik je govorio da je ukupna vrijednost s PDV-om 32 milijuna. S obzirom da se nije radilo o omjeru 80:20, već bi manje od 50 posto financirao fond, znači država, mi smo zaustavili daljnje aktivnosti jer nismo mogli preuzeti odgovornost da Grad uđe u bilo kakvu financijsku obvezu koju ne može ispuniti.Prošle smo godine raspisali neobvezujući natječaj za prikupljanje ponuda i od pet najznačajnijih hrvatskih tvrtki u graditeljstvu dobili ponude koje su se kretale od 19 do 30 milijuna kuna bez PDV-a. U tom trenutku, stvorili su se uvjeti da ministarstvo raspiše natječaj, da ne budemo mi nositelji. To znači, da se u slučaju određenih financijskih poteškoća upregnu i snage države. S obzirom da se rok za EIB približava kraju i do kraja godine se trebaju početi koristiti sredstva, moram reći da je tu izuzetno pomoglo zalaganje ljudi iz vladajućih struktura, Milivoja Škvorca, a veliku pomoć je pružila i Vlasta Hubicki s obzirom da je Ministarstvo regionalnog razvoja, kao nositelj u mandatu ministra Pankretića, odnosno HSS-a. S obzirom na recesiju na tržištu graditeljstva i u ministarstvu su procijenili da bi se moglo postići i nižu cijenu od ove neobvezujuće od 19 milijuna kuna. Mi smo dali suglasnost da ćemo financirati razliku od EIB-a do iznosa po kojem će ugovor biti sklopljen. Natječaj kreće u kolovozu i očekujemo da bi do kraja godine sva administrativna pitanja bila riješena, da se najkasnije u proljeće krene s gradnjom. Istovremeno smo, zastupnik Škvorc i ja obavili razgovor s predstavnicima Ministarstva prosvjete i zatražili da se ministarstvo uključi. Bilo bi izuzetno važno da se u proračunu za 2012. i 2013. osiguraju sredstva neophodna za plaćanje PDV-a. Ako bi to uspjelo, a najava ima da bi moglo, vjerujem da bi neovisno o tome tko će biti na vlasti, osigurali da bez neizvjesnosti krenemo u projekt, osim naravno, zbog opće situacije u državi. Mislim, da se isplatilo čekati. Dolazi do realizacije projekt, kojeg je prvi spominjao kao rješenje pokojni župan Kajfež. Zalagao se, za zagorsko jedinstvo i sugerirao da se tu na području između Mokrice i Zaboka izgradi reprezentativna dvorana za Zagorje i da ona stvarno bude zagorska dvorana. No, nažalost neki ga nisu shvaćali, a drugi su ga htjeli smijeniti, pa od te ideje nije bilo ništa, ali mi još uvijek držimo da je čovjek- dobro razmišljao. Prostor za takve manifestacije na ovom prostoru, koje je čvorište Hrvatskog zagorja, adekvatno je rješenje i osigurava svima s područja Zagorja, ne samo Zabočanima i Oroslavčanima, nego i čitavom Zagorju lakšu dostupnost i prisustvovanje utakmicama, priredbama.

Peripetije oko ukidanja sudova i promjena sjedišta i dalje traju. Nakon županijskog, općinskih i prekršajnih sudova, na red su sada došli i kazneni.

Hanžek: Krenut ću, da bude lakše razumljivo kako Europa gleda na stvari, jednim primjerom koji nije vezan za sudove. Potpredsjednik tadašnje Vlade Slavko Linić, 2002. poslao je kod mene u Zabok i u Krapinu stručnjaka za pitanja bescarinskih zona. Čovjeka nisam poznavao, a bilo je inicijativa da pokrenemo bescarinsku zonu u Zaboku, u Krapini je službeno postojala, koliko je funkcionirala teško je reći, a bilo je interesa i za kumrovečko područje. Kad je čovjek došao rekao mi je: "Nema bescarinske zone Zabok, Krapina, Kumrovec, nego može biti bescarinska zona Hrvatsko zagorje.". Naveo mi je primjer da je Mađarska prije ulaska u EU imala negdje 540 bescarinskih zona. Niti jednu nisu ukinuli, nego im je Europa nametnula da se regionalno stave pod zajednički nazivnik. Više zona dobilo je jedan kišobran i jedan zajednički naziv. Otprilike to je pitanje organizacije javne i državne uprave. Činjenica je da ovo što smo imali, nije bilo dobro. Predsjednik suda, sudska kancelarija, računovodstvo, blagajna. Pa tako u Zaboku, Zlataru, Stubici, Krapini, Pregradi, Klanjcu. Rekli su, morate racionalizirati. Pa, nije racionalizacija da ljudi putuju iz Stubice preko Zaboka za Zlatar. Racionalizacija je da svi dobiju jedan administrativni aparat, jednog blagajnika, jednog računovođu jer smo imali jednog suca i tri službenika, pa čak i nepovoljnije. Međutim, kako kod nas sve ima političku pozadinu, plus toga mnogi u ministarstvima ne znaju što je život na terenu i čude se kad im se nešto spomene i nije tako, kako oni misle. Oni koji shvaćaju, vrlo su kratko tamo i odu za suce Vrhovnog suda i imate stalnu fluktuaciju. Što se tiče Županijskog suda, mi, zastupnici u Saboru bili smo protiv toga da bude pod Varaždinom (Hursa, Škvorc, ja i Jarnjak kao potpredsjednik Sabora). Zajedničkim pritiskom, a Jarnjak i najjačim argumentima, doveli smo do toga da spadamo pod Zagreb. I ta priča ne bi trebala imati nikakav problem s Županijskom ispostavom Županijskog suda Zagreb- u Zlataru. U suštini, ništa se ne mijenja. Mijenja se smanjivanjem administrativnog osoblja, financijskog osoblja, ali zapravo on može i dalje egzistirati. Isto je bilo s prekršajnim sudovima. Ali, ovo sada s kaznenim sudom, ta je glupost dovedena do apsurda. Konkretno, Ministarstvo pravosuđa daje odobrenje za zapošljavanje sudaca i neovisno o broju predmeta, kvaliteti suđenja, trebali bi imati još suca ili dva, ali ih ne možete dobiti. Dvije godine poslije toga ide reorganizacija i vele, ne možete voditi kaznene postupke jer nemate dovoljno sudaca. Prvo ti ne daju da zaposliš sudaca koliko trebaš imati, a onda ti poslije vele da nemaš dovoljno sudaca i ne možeš raditi. Kad smo govorili o županijskim sudovima, državni tajnik Kontrec rekao mi je da oni, koji idu na županijski sud imaju osiguran prijevoz. Da, najčešće okrivljenici za teža kaznena djela. A, što je sa svjedocima, zainteresiranom javnošću, familijom žrtve koja želi prisustvovati suđenju?! Iz Kraljevca na Sutli u jednom danu javnim prijevozom se ne može doći u Zlatar. Trebalo bi izgraditi hotel koji bi se valjda zvao "K lažnom svjedoku", da ljudi prespavaju i ujutro se vrate doma. Ja sam i u raspravi u Saboru rekao da je to postala pravda "imaš auto, imaš šansu za pravdu, nemaš auto, nemaš šanse". Vele da nema uvjeta za odvjetništvo, suce za maloljetnike, za sve. Znate da iznad suda postoji slobodan prostor. Nešto koristi policija koja ga je naslijedila. Čitav prostor je slobodan. Državno odvjetništvo ga hoće, ali ministarstvo veli- ne može. Sad ćemo sve u Zlatar. Svakog okrivljenog maloljetnika, svjedoka, vući ćemo iz cijelog Zagorja do Zlatara. Smanjili smo troškove? Nismo. Ne govorimo o prometnicama u kakvom su stanju. No, činjenica je da za kazneno djelo na granici, policija koja ima zgradu u Krapini ili iz uprave u Zaboku će vući osumnjičenike u Zlatar. Onda na jednoj strani gubiš, a na drugoj, kao- dobivaš. Međutim, ono što dobivaš je daleko manje od onoga što si izgubio. Moj pokojni otac je znao reći poznatu zagorsku uzrečicu za takav način poslovanja, "Čuvaš čavlje, a gubiš potkovu". To je tipična situacija kod nas i tu nema nikakve zdrave logike. Na stranu, da bi kao 'lokalpatrioti' željeli bolje za svoje mjesto. Nisam pravnik, ali se cijeli život srećem s propisima i mi Zagorci, ako baš ne znamo slovo, imamo osjećaj za duh zakona. Nije li jednostavnije da suci putuju, pa recimo utorkom rade s maloljetnicima u Zaboku, srijedom u Krapini, nego je jednostavnije da svi putuju, pa i suci iz Zagreba. Tako, na kraju ispada da samo zbog zgrade koja je tamo napravljena -svi putuju, suci, svjedoci, okrivljenici, novinari. Apsurdno, ali istinito.

Na Zagorju se uvijek-špara

Bolna točka na koju se stalno u Zagorju vraćamo je pitanje prometa, točnije loših cesta. Od najavljene obnove mosta preko Krapine koji spaja Zabok i Oroslavje nema ništa. Brza cesata i dalje stoji gdje je stajala i prije.

Hanžek: Optimističniji smo, što se tiče prijedloga rješenja s kojima dolaze predstavnici institucija iz Zagreba. Konkretno, najava da će u okviru Bettermenta i obnove Zagorske magistrale, a natječaj je raspisan, biti rješavano pitanje nastavka Zagorske magistrale iliti industrijske ceste i najava da se neće popravljati ovaj most, koji se, ne da popravljati. Kad slušate Hrvatske ceste onda se- da popraviti. Kad Hrvatske vode ne čiste korito rijeke Krapine, a imaju program i odobrena sredstva od mosta do ušća, onda vele da ne smiju jer će se most srušiti ako pročiste i prošire korito. Očito se izbori približavaju, pa je sad najava da bi se sve radilo na novo. No, ja sam skeptik, ne zbog toga da ne bi vjerovali ljudima bez obzira što su različito govorili ranije, nego je činjenica da u ovoj državi više nema para za takve radikalne promjene koncepcije. Mi znamo da je sada u tijeku postupak otkupa zemljišta na trasi Mokrice-čvor Andraševac ili do Bračaka. Osigurana su sredstva samo za otkup. U daljnjim planovima ima tek 1.200.000 kuna za nekakve radove. Što se planova tiče, skeptik sam zbog financijske krize i općenito krize. Nešto radikalno će se, ipak promijeniti u godinu i pol, dvije. Znao sam se šaliti sa svojim prethodnikom Rajkom Turkom, jer njegovi iz HDZ-a nisu shvaćali kad je u proračunu gimnazija ušla s 500 kuna. Pokušao sam im objasniti da je najvažnije prvi puta uči, na bilo koji način, u državni proračun. Najčešća obrana, kad nešto kanaliziraš u državni proračun je da to -nije planirano. Mi moramo nastaviti tamo gdje je netko započeo. Da nije bilo prvo 500, pa 5.000 kuna, teže bi i mi u koalicijskoj vladi krenuli s gimnazijom 2000. da ona već nije imala dvije godine trag u proračunu. Tako i oko cesta je dobro, da ako se ne radi, a na Zagorju se uvijek špara, da bude dobra osnova za koalicijsku vlast nakon stabilizacije gospodarstva da se krene s ozbiljnijim investicijama u Zagorje, s cestama koje su posebno važne i značajne. Znamo, da čitavo istočno Zagorje ovisi o izlazu Zabok i čvoru Mokrice jer sve ceste tu završavaju, osim onih koji su malo vezani za Laz, odnosno Jertovec i Komin, sve ostalo ne može se razvijati ako ne može proći cestom Bedekovčina-Bračak-Zabok-Mokrice. To je glavna kočnica razvoju istočnog dijela, ako se istočnim računa ono istočno od auto -ceste. Radit ćemo na tome, da to dobije prioritet, a posebno i zbog obnove niza pravaca koji su u katastrofalnom stanju.

Kad smo kod prometa, u fokusu je nedavno bila i obnova pruge Zaprešić-Zabok. Ima li tu kakvih novosti?

Hanžek: Ja sam skeptik oko financiranja i kretanja u taj projekt. Ovdje je bilo više prepucavanja, ajde da velim -političkog. S obzirom da kreće dvorana, onda za našu opoziciju nije bio teme. Sve u svemu naći ćemo rješenje, nije komplicirano, samo je pitanje da li u Zagorju nešto treba raditi ili ne. Očekujem i od gosp. Jerneića i ostalih koji su zaduženi za taj projekt, ne zato što su Zabočani, nego zato što su iz Zagorja i znaju što ta pruga i čitav taj željeznički promet za Zagorje znači, da smanjimo probleme koje željeznica već samom svojom konstitucijom izaziva. Nju ne možete pomaknuti i raditi obilaznice. Mislim da tu neće biti problema. Malo za javnost sijevnu vatre, ali lopta će se spustiti na zemlju. Mogu najaviti da bi već tijekom ove godine mogli pristupiti rješavanju tri kritična cestovna prijelaza. Potvrđeno je na Vladi, u okviru nacionalne politike sigurnosti u prometu i iz tog projekta bi trebala biti osigurana sredstva za prijelaze kod Lipe u Zaboku, prema Pačetini u Svetom Križu Začretju i treći u Krapini. Tražena je i moja sugestija i ja osobno smatram da su to tri zahvata koja zahtijevaju rješavanje s polubranicima. Za druge kritične prijelaze sufinancirat će se svjetlosni uređaji.

Zabok je dobio svoju Turističku zajednicu. Dugo je najavljivana. Sad je konačno održana i osnivačka skupština.

Hanžek: Mene veseli da smo realizirali taj projekt. Malo se otezao, ne zbog naše spremnosti, nego je činjenica da oni koji su trebali delegirati predstavnike u skupštini nisu bili toliko ažurni. Mi ih nismo previše pritiskali jer nismo mogli dobiti informacije od poreznih organa kolika su sredstva, koja bi mi trebali ostvarivati za Turističku zajednicu. U Zaboku, do nedavno, osim kafića, nekoliko restorana i jedne trgovačke kuće Trgocentra, nismo imali ni onih prodajnih sadržaja koji su obveznici plaćanja turističkih aktivnosti. Sad se, definitivno promijenila situacija. Uz Trgocentar imamo i KTC, Konzum, Lidl i Plodine, što će reći da je sad obuhvat obveznika veći i značajniji. Zatim je tu porast smještajnih kapaciteta. Do prije par godina nismo imali niti jedan krevet. Adaptacijom dvorca Gjalski otvoreni su prvi smještajni kapaciteti, pa onda Pansion Kušan, a sad već ima i drugih inicijativa, poput OPG-a Tkalčević u Gubaševom. Sad ima razloga za Turističku zajednicu. Uz to, treba reći da se uz brojna događanja i aktivnosti Grad Zabok pojavljivao kao nadorganizator. Gradu nije posao da bude organizator ili suorganizator fašnika ili nositelj "Zlatne jeseni" ili Dana Gjalskog. Tu trebaju biti nositelji drugi i to će biti posao Turističke zajednice uz osiguravanje sredstava za te manifestacije. Istovremeno, ona mora biti inicijator drugih događanja. Moram reći da me ugodno iznenadilo, a to je jedan dodatni namet, da su iz trgovačke i djelom ugostiteljske branše došle reakcije: "Napokon“. Trebali bi se ugledati na Istru. Više se ne pržimo pet dana na plaži, nego ćemo otići pogledati vinske podrume, vinske ceste i druge oblike opuštanja. Velika su očekivanja. Nismo razgovarali o kadrovskim pitanjima, niti raspisali natječaj. Sad, u prvoj rundi ćemo vidjeti što to nosi te programe i projekte. Očekujemo da osoba koja bude na čelu kao direktor da zaista živi za taj posao, da nije službenik, već motivator.

I sad dok razgovaramo ovdje u vašem uredu, kroz prozor vidimo radnike kako rade i grade novi autobusni kolodvor. Projekt je privatnog investitora, ali
izuzetno važan za sam grad.

Hanžek: Autobusni kolodvor će biti gotov u listopadu. To je jako bitno za Zabok i Zagorje. Napokon autobusni kolodvor koji je na takvoj udaljenosti od željezničkog kolodvora i kad se napravi pothodnik modernizacijom željeznice, imat ćemo čvor gdje će ljudi lako kombinirati načine prijevoza da bi došli do svoje destinacije. Privremeno stajalište na Blok kolodvoru tako odlazi u povijest, a putnici će dobiti krov nad glavom i sve one sadržaje koji su potrebni jednom takvom objektu. Rasteretit će se i promet kroz centar grada jer će tamo prometovati samo mini busevi koji služe za unutar gradski prijevoz do Bračaka i ostalih destinacija.

Izbori su glavna politička tema ovih dana. Kalkulira se s imenima kandidata na listama. Hoćete li se ponovno kandidirati za Sabor?

Hanžek: Vjerojatno da, s obzirom da predsjednik ocjenjuje da sam bio od koristi i da mogu još biti od koristi. Ja sam tu odgovornost, da velim, stavio na njega. U razgovoru prošlog tjedna tražio sam njegov odgovor jer ima dobrih i pametnih ljudi u SDP-u dovoljno da se može napraviti dobra lista. Međutim, i naš župan koji je predsjednik županijskog SDP-a, svi mi gledamo na kvalitetu i moguće rezultate. Moja je najveća prednost iskustvo i poznavanje sustava. Moram reći, da bez obzira na svo političko iskustvo, prvih godinu i pol dana u Saboru učiš kako sustav funkcionira. Činjenica je, da se mi u SDP-u zalažemo da minimalno dva mjesta moraju biti Zagorju zagarantirana, da ne velimo sa svake liste. Ali svaka ozbiljnija stranka bi trebala voditi računa o tome da Zagorje ima svoju težinu u 3. izbornoj jedinici. SDP Hrvatskog zagorja, kao i Međimurja je konstanta u prošlim izborima na koju se računa. To mi tražimo od naših čelnika i mislim da je to normalno. Uz to ima čitav niz, više desetaka mladih obrazovanih ljudi na koje računamo za određene funkcije u državnoj administraciji, koji su već dovoljno afirmirani u svojim branšama, nisu kompromitirani glupostima ili aferama. Ne mogu reći da samo HDZ ima stabilno biračko tijelo, ima ga i SDP. Ono će, neovisno o bilo čemu, uvijek glasati. No, postoji onaj dio, zahvaljujući ne vama zagorskim novinarima, već medijima na državnoj razini, obeshrabrenih koji su dovedeni u situaciju da razmišljaju da ne idu na izbore. Govore- "svi su isti". U suštini kad govore "svi su isti", onda pomažu HDZ-u. Tu je, nažalost problem da naši birači to ne razumiju, a novinari nekih redakcija posebno im sugeriraju slijedeću priču: "HDZ užas to treba skinuti, SDP užas, oni nisu za vlast". Ali, ne nude treću alternativu. Da li je to Karađorđević? Otto von Habsburg je umro, pa baš nema šanse. Alternativa je promjena ponašanja, kulture, političkih odnosa. Ali kako je netko rekao, demokracija nije najbolji sustav, ali za sada je jedini mogući. Kod nas u izborima odlučuju ti- neodlučni. Ja zato ne vjerujem previše anketama, mada ljudi više ne zaziru od anketa, kao prije petnaestak godina kad su odgovarali po sistemu "što vlast očekuje da velimo". Danas su ljudi slobodniji, ali uvijek imate birača HDZ-a koje je, s obzirom na okolnosti, sram reći da su njihovi birači, pa vele- za nikoga. Ali ipak izlaze, glasaju za HDZ, međutim anketari ga ne broje. O svim anketama treba sa skepsom govoriti, a jedina prava anketa koja daje realne rezultate je ona na dan izbora.

Razgovarao: Sebastijan Fuštin

  • Ispiši: