Održana je četvrta radionica zdravoga kuhanja za djecu – članove Dječjega gradskog vijeća i Dječjeg foruma Društva „Naša djeca“ Zabok, uz demonstratoricu, poznatu gastro stručnjakinju, novinarku i urednicu Željku Klemenčić
RADIONICA KUHANJA ZA DJECU „ZIMSKA GOZBA – TRADICIONALNA HRVATSKA KUHINJA ZA 21. STOLJEĆE”
Četvrta po redu, u ovom ciklusu radionica zdravog kuhanja u sklopu projekta „Zdravo i fino“ DND-a Zabok, održala se u subotu 16. veljače u ugostiteljskom kabinetu Srednje škole Zabok, partnera na Projektu. Radionica uključuje djecu Dječjega gradskog vijeća, Dječjeg foruma i ostalu zainteresiranu djecu te učenike Srednje škole Zabok, a interes je svakog puta sve veći i veći. Kako je tema ovog ciklusa „Hrvatska tradicijska jela“ djeca se kroz radionice kuhanja upoznaju s tradicijskim regionalnim jelima hrvatske kuhinje, spajajući tradicionalna jela s modernim kuhinjama, uz korištenje zdravih i sezonskih namirnica i začina. Radionica pod nazivom „Zimska gozba – tradicionalna hrvatska kuhinja za 21. stoljeće“ i ovog je puta okupila iskusnu i uhodanu ekipu volonterki i volontera DND-a i profesorica Srednje škole Zabok u sastavu: Anka Ilinčić, Renata Tršinski, Dubravka Kolarić, Anja Kolarić, Jana Borovčak, Sandra Benčić, Vjekoslav Flegar, Igor Jadan, Tomislav Jadan, Petra Poslek, Goranka Vlahović na čelu s voditeljicom radionica kuhanja Snježanom Krpes i demonstratoricom, poznatom gastro stručnjakinjom Željkom Klemenčić. Nastavljena je i vrlo uspješna suradnja s fotografkinjom i stilisticom hrane Majom Danicom Pečanić i fotografom Mirkom Cvjetkom.
U uvodnom izlaganju gastro poznavateljica hrane Željka Klemenčić djeci je približila važnost sezonske hrane i pripreme obroka u skladu s godišnjim dobom (prije svega zimom). Zima je razdoblje godine, kada u vrtovima gotovo ništa ne raste, tako da većina namirnica, koje nisu sezonske ili su uvezene iz dalekih zemalja (što znači da su skladištene) ili ih se kupuje u trgovinama, što znači da je velika vjerojatnost da su prerađene i tretirane jer nije prirodno da u ovo doba godine u našem podneblju rastu rajčica, krastavci, paprike, tikvice. Zato se zimi od domaćih i neprerađenih namirnica koriste grahorice i žitarice (domaći grah, slanutak, ječam, heljda, riža). Tako su djeca, primjerice, saznala da se riža nekada uzgajala u Istri, uz rijeke, tamo gdje je močvarno tlo. Od rijetko svježeg zelenog povrća zimi rastu raštika (otpornih zelenih listova), poriluk, zimske salate (poput radiča) te mišancija, zelenilo otporno na niske temperature. Pripremaju se variva, zapečene pite i krumpirova tijesta, i to gotovo u svim regijama. Istaknuta je važnost i unosa zdravih masnoća za dijete, pa je i ova radionica zdravog kuhanja obilovala kruhom, umacima i slasticama spravljenih od sjemenki bundeve, sezama, suncokreta, lana i orašastih plodova koji, također, rastu u našim krajevima (bademi, orasi, lješnjaci).
Tako su tradicionalna jela u radionici bila pripremljena u novom ruhu za 21. stoljeće. Za doručak je posluženo, već uobičajeno, energetsko piće, ovaj put od banane, maslaca kikirikija, zobenog napitka s dodatkom spiruline te su djeca bila oduševljena okusom. Većina njih, po prvi put, je kušala fritatu s mišancijom i špinatom, zatim kruh bez brašna odnosno samo sa sjemenkama i orašastim plodovima te namaz od slanutka i bundevinih sjemenki (humus na domaći način). Poslužili smo i tradicionalni turski čaj od ploda nara.
Za ručak skuhano je hranjivo rapsko sočivo (varivo) s grahoricama, ječmom i kukuruzom, umiješano domaće krumpirovo tijesto (valjušci ili šufnudle), ali umjesto s krumpirom s ljubičastim i narančastim batatom, zeleni umak od raštike i smeđi umaci od paste sezama i kikirikija, slana pita od poriluka te kao ravnoteža težoj zimskoj hrani svježa zimska salata s koromačem i narančom. Za desert je skuhan puding od riže sa začinima anisa i cimeta (inačica bakinog recepta riže na mlijeku) te čokoladna torta bez mlijeka, bijelog šećera i brašna, prava zdrava bomba s tamnom čokoladom s visokim postotkom kakaa te s orašidima i medom.
Uz pravu zimsku gozbu i kuhanje još jedan djeci zabavan i začudan dio ove radionice bilo je testiranje energetskog utjecaja namirnice na organizam, što im je pokazala voditeljica kuhanja Snježana Krpes. Ako želite osjetiti je li namirnica (pogotovo ono što volite jesti) dobra ili loša za vaš organizam, uzmete namirnicu s oba dlana, prislonite uz trbuh, zatvorite oči i umirite se na nekoliko sekundi. Ukoliko vas energija namirnice povuče prema naprijed, ta namirnica je u ravnoteži s vašim organizmom i dobra je za vas. A ukoliko vas povuče prema natrag, izbjegavajte je ili je rijetko konzumirajte.
Projekt „Zdravo i fino“ ima za cilj promovirati, odgajati i obrazovati djecu i mlade o zdravoj prehrani, stjecanju zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova života te prevenciji pretilosti u djece. Osim radionica zdravoga kuhanja u 2019. godini započelo se i s provedbom edukativno-kreativnih radionica vršnjačke edukacije u Osnovnoj školi K.Š. Gjalskog u Zaboku s ciljem osvješćivanja djece o važnosti konzumiranja zdravih namirnica, a posebno voća i povrća za njihov pravilan razvoj i zdravlje, a u ovom ciklusu projekta po prvi put će se edukativno-kreativne radionice provoditi i s djecom predškolske dobi u Dječjem vrtiću Zipkica. Za stručne suradnike u vrtićima, školama, zdravstvene i socijalne djelatnike, roditelje i širu javnost organizirat će se Savjetovanje „Holistički pristup zdravlju djeteta – prehrana, rekreacija i slobodno vrijeme“ s eminentnim stručnjacima kao što su prof. dr. sc. Aida Salihagić-Kadić, prof. dr. sc. Milivoj Jovančević i doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović. Organizirat će se edukativne šetnje s djecom i mladima na temu samoniklo jestivo bilje i eko-vrt, a u suradnji sa Školom animiranog filma iz Čakovca djeca iz Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma izradit će kratki animirani film na temu zdrave prehrane. „Šećer na kraju“ bit će nova kuharica s hrvatskim tradicijskim jelima u novom ruhu, aprojekt „Zdravo i fino“ u 2019. godini financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja – rekla je voditeljica Projekta Jasenka Borovčak.
