Novosti

Održan je sastanak načelnika i gradonačelnika sa županom Željkom Kolarom u dvorcu Bračak

Župan Željko Kolar održao je dana 29.03.2018. u dvorcu Bračak sastanak s načelnicima i gradonačelnicima Krapinsko – zagorske županije. Teme o kojima se raspravljalo bile su projekt Newlight, problematika klizišta i problematika povećanog trošenja sredstava na zimsku službu.

O projektu Newlight govorio je Julije Domac, istaknuvši da se projekt provodi u tri faze, a kako je sada u tijeku priprema javne nabave. Dodao je kako čelnici jedinica lokalne samouprave mogu od REGEA – e u svakom trenutku dobiti stručnu pomoć i savjet o tome jesu li pristigle ponude dobre za njih ili nisu. – Moram reći da su od projekta odustali Desinić, Jesenje, Kumrovec, Mihovljan, Novi Golubovec i Petrovsko, a projekt su već izvršili Sveti Križ Začretje, Gornja Stubica i Zlatar Bistrica. Oni koji su odustali, nažalost, morat će platiti određeni novčani iznos troškova – objasnio je Domac. Župan se nadovezao kako mu je žao što Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nije raspisalo Mjeru 4C kojoj je upravo bio cilj da se financira projekt modernizacije javne rasvjete.

Točka sastanka koja je izazvala najviše rasprave i interesa bila je pitanje klizišta. O stanju s klizištima na županijskim cestama govorio je Željko Vincelj, rekavši kako je u zadnjih sedam godina sanirano 76 klizišta u 26 gradova i općina, a najviše u Krapinskim Toplicama i Velikom Trgovišću. – Zasada imamo 40 nesaniranih klizišta, a pod uvjetom da se ne otvaraju nova, trebalo bi nam 26 milijuna kuna za sanaciju. Sami to jednostavno ne možemo i tražimo pomoć države – rekao je Vincelj. Pročelnica Sanja Mihovilić prezentirala je podatke prikupljene od strane gradova i općina vezane uz klizišta. – Sudeći prema prikupljenim podacima, trenutno je aktivno 300 klizišta na području županije u svim jedinicama lokalne samouprave, osim u Zlatar Bistrici. Sukladno podacima načelnika i gradonačelnika, 194 klizišta su na nerazvrstanim cestama, 65 uz stambene objekte te 29 uz gospodarske objekte – istaknula je Mihovilić, dodajući da je procjena štete za tih 300 klizišta gotovo 78 milijuna kuna, a da ih je najviše na području Pregrade (33), na području Marije Bistrice (24) i Krapinskih Toplica (21).

-Ovim putem želim predložiti da pošaljemo zajednički zahtjev Vladi da nam financijski pomogne pri sanaciji klizišta jer sami ne možemo. Ja ću danas proglasiti elementarnu nepogodu za Pregradu, a to sam već učinio za Lobor. Ne isključujem mogućnost da proglasim za još neke gradove i općine – rekao je župan. Nadovezao se gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj dodajući da troškovi još rastu, ali i da je Vlada najavila poseban fond za sanaciju klizišta. – Mi prvenstveno iz njega trebamo tražiti pomoć za ona klizišta gdje su nam ugrožene kuće. Iz njega će se, prema najavama, pomoći onima kojima su nastradale kuće u Hrvatskoj Kostajnici pa i mi moramo tražiti jer to je onda jednak tretman za sve – naglasio je Vešligaj. Svi sudionici sastanka složili su se kako je potreban zajednički nastup prema Vladi i apel za financijsku pomoć.

Jednako će postupiti čelnici jedinica lokalne samouprave, prevođeni županom, vezano uz temu povećanih troškova zimske službe. – Neki su naši gradovi i općine potrošili 3 puta više sredstava nego što su imali. Popisali smo dionice koje smo zatvorili kao i zaseoke koji su bili izolirani i u koje smo se morali probijati. Ukupni premašeni iznosi za tu namjenu su oko 7 milijuna kuna – naglasio je Kolar. Marko Vešligaj dodao je kako se taj problem mora sustavno rješavati jer je očito kako će se i dalje pojavljivati. – Ono što je potrebno jest da se vrati status brdsko – planinskih područja, a ja ću sigurno Pregradu prijaviti za taj status. Apeliram na načelnike i gradonačelnike da prate kad će biti prijave, jer prema posljednjim informacijama, taj bi status trebalo dobiti duplo više jedinica lokalne samouprave nego što ih je dosad imalo – objasnio je saborski zastupnik Vešligaj.

Za riječ se javio i načelnik Huma na Sutli, Zvonko Jutriša. Pita se koja to općina ili grad nisu brdoviti u našoj županiji. – Zašto ne bismo svi zajedno uputili zahtjev da čitava županija bude proglašena brdsko – planinskim prostorom? – pitao je Jutriša. Župan se s konstatacijom i idejom složio, baš kao i načelnici i gradonačelnici. Načelnik Radoboja Anđelko Toplovec dodao je kako tu treba sagledati i podatak prihoda po glavi stanovnika jer i on čini znatnu razliku između različitih dijelova Hrvatske. – Vrijeme je da se sjever Hrvatske pobuni jer sve ide prema Dalmaciji i Slavoniji. Svi trebamo imati iste startne uvjete, a onda dalje neka se svatko razvija prema sposobnosti – naglasio je Topolovec.
-Slažem se sa svime što je Anđelko rekao i predlažem da na sljedećem sastanku analiziramo iznose koje naše jedinice lokalne samouprave imaju po glavi stanovnika pa da opet zajedno nastupimo. Projekt Sjever jedan je od načina borbe za ravnopravnost svih područja Hrvatske. Ako je Vlada za projekt ‘Slavonija’ dala 2 mlrd. kuna, onda i sjever Hrvatske nešto zaslužuje i za to ćemo se boriti – naglasio je Kolar.

Načelnik Hrašćine Branko Tukač požalio se zbog rezultata mjere 7.4. jer, kaže, puno je projekata odbijeno na toj mjeri. S njime se složio i Anđelko Toplovec, dodajući kako nema smisla da se pripremaju projekti koji ne prođu, pa onda propada dokumentacija, a na sve se troše ne baš male količine novca. Župan Željko Kolar je predložio da se u službeni posjet Županiji pozove ministrica regionalnog razvoja i fondova EU kako bi joj se izložili problemi, sa čime su se sudionici sastanka i složili, ali i istaknuo kako je ministar Tomislav Tolušić na sastanku rekao kako će ubrzo nakon objave rezultata mjere 7.4. ići novi natječaj, odnosno nova mjera.

Evo što je po pitanju svih spomenutih problema rekao župan Kolar te neki načelnici:

[video1]

Izvor: www.zagorje.com

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Skip to content