Zabok kreativni grad 18. rujna 2018. u 13 sati u Velikoj galeriji grada Zaboka, Zivtov trg 10, Zabok
Valentina Đurek, zamjenica gradonačelnika i moderatorica Božica Šarić, ravnateljica ŠUDIGO-a otvorile su Okrugli stol na temu: Zabok kreativni gradodržan, 18. rujna 2018. u Velikoj Gradskoj galeriji s početkom u 13 sati.
Valentina Đurek je nakon pozdravnih riječi i zahvale na interesu i dolasku u uvodnom govoru napomenula da je na prošloj radinici dogovoreno da će se nastaviti rasprava započeta na radionici 18. 7. 2018. na temu Kreativni Zabok, kako bi otvoreno razmijenili stavove, mišljenja i doprinijeli rješavanju problema svojim idejama. Činjenica je da Zabok kao i mnogi drugi gradovi i općine nema Strategiju razvoja kulture, ali ima druge dokumente kojima je utvrđeno činjenično stanje i utvrđeni pravci razvoja; a to su: Strateški plan razvoja grada Zaboka za razdoblje 2014.-2020., Lokalni program za mlade grada Zaboka 2017. – 2020., Program javnih potreba u kulturi za svaku proračunsku godinu koji je sastavni je dio Proračuna grada Zaboka, a priprema se u suradnji sa svim dionicima u oblasti kulture.Grad Zabok razvija pristup kulturnom razvitku u kojem se kombinira rad profesionalaca s radom volontera i amatera i samostalnih umjetnika.Ključni akteri su:Gradska knjižnica, Pučko otvoreno učilište koja upravlja kinom i galerijom, te obrazovne ustanove. Ključni problem za razvoj kulture u Zaboku je nedostatak financijskih sredstava, adekvatnog prostora, educiranih kadrova, medijske promocije, adekvatnog marketinga, ali to su problemi prisutni i u drugim sredinama. Specifičnost Zaboka je u odnosu na najbliže okruženje velik broj mladih ljudi koji ovdje žive ili dolazi na školovanja. Osim toga, Zabok je prepoznat preko Dana K.Š. Gjalskog i dodjele književne nagrade, HGF-a, Regeneratora, Zelene dvorane Tabor film festival – međunarodnog festivala kratkometražnog filma, KIKI, te HGF Demo Festivala, programa urbane kulture i jedine umjetničke škole u KZŽ ŠUDIGO-a, a tu je i Muzička školi, amatersko kazalište, Ansambl Zabok, puhački orkestri, ekolozi i dr.
Zabok je grad mladih i Grad prijatelj djece, s velikom brojem učenika i studenata: 303 u Dječjem vrtiću, 920 u OŠ s muzičkom školom, 1500 učenika u tri zabočke srednje škole, 1500 studenata. Grad vodi računa o njihovom potrebama: sufinanciranje nabave udžbenika, prijevoza, dnevnog boravka, vanškolskih aktivnosti i programa. Ovih dana („po principu najbrži prst“) Grad će prijaviti projekt re-GENERATOR Zabok – rekonstrukciju i dogradnju centra urbane kulture –kreativnog centra, na natječaj Urbane aglomeracije Zagreb i svi se nadamo pozitivnom ishodu natječaja.
Na prošloj radionici u raspravi su istaknuti neki od problema, ova radionici je samo nastavak prethodne – dati neke odgovore i prijedloge – razvijati ideje.
Moderatorica Božica Šarić, ravnateljica ŠUDUGO-a, predložila je rad u grupama, podijelila pitanja s kratkim obrazloženjima. Za početak svi prisutni su prvim asocijacijama opisali Zabok:otvoren, druželjubiv, dimnjak, tranzitni grad, promet, spoj starog, novog i alternativnog, sportski, mlad, grad glazbe, grad u razvoju. Zabok vidimo na različite načine, detektirati što je doista baš i nije tako lak zadatak. Formirane su tri grupe koje su imale zadatak međusobnom raspravom odgovoriti na sljedeća pitanja:
1. IDENTIFICIRANI PROBLEM: KAKO POMIRITI URBANU I RURALNU KULTURNU PONUDU? – POKRETANJE RESURSA
Danim odgovorima naglašeno je da treba iznaći balans urbanih i ruralnih sadržaja uz potporu Grada Zaboka, tolerancijom i zajedničkom suradnjom. Pojedini programi baš su koncipirani da omogućuju zajednički nastup i kvalitetno dioništvo. Osim toga, istaknuto je da treba staviti naglasak na zadovoljavanje potreba mladih jer Zabok je grad mladih. Obzirom na planirani projekt reGENERATOR možemo očekivati daljnji razvoj urbane kulture i svi dionici se nadaju tome.
2. IDENTIFICIRANI IZAZOV – SLAB ODAZIV PUBLIKE POJEDINIM KULTURNIM DOGAĐANJIMA – NA KOJI NAČIN POBOLJŠATI PERCEPCIJU, KONZUMACIJU I PARTICIPACIJU KULTURNIH DOGAĐANJA U VLASTITOJ SREDINI ?
Istaknuta je potreba edukacije svih dionika u kulturi, predloženo je obavljanje terenske nastave u Zaboku, a ne samo u Zagrebu, Varaždinu i dr. Potrebno je više inovativnosti u promociji događanja, jedan od prijedloga je da se umjesto letaka i e-mail pozivnica snimaju video pozivnice, u kojima će autor sam pozivani na izložbu, promociju knjige ili muzički program. Svakako treba poboljšati Internet komunikaciju posebno kad se radi o mlađoj publici. Istaknuto je da Zaboku treba više zatvorenih oglasnih ploča, da se oglasi zaštite od uništavanja i prekrivanja drugim oglasima, treba razmisliti o pogodnim lokacijama uz prometnice i trgove. Jedan od načina kako poboljšati percepciju i participaciju je dovođenje umjetnika u škole – osobni susreti i komunikacija s umjetnicima. Nadalje, predloženo je da treba više koristiti nedovoljno iskorištene otvorene javne površine – više događanja na otvorenom prostoru. Posebno treba inzistirati na proširenju i obogaćivanju programa po kojima je Zabok prepoznatljiv npr. Danima K.Š. Gjalskog i promovirati puno više kvalitetne programe preko medija.
3. IDENTIFICIRANI PROBLEM – NEUSKLAĐENOST PONUDE PROGRAMA – NEMA USKLAĐENOG KALENDARA DOGAĐANJA
Konstatirano je da kalendar događanja Odbor za kulturu Grada Zaboka priprema za mjesec svibanj – Dan grada i prosinačke svečanosti te Dane K.Š. Gjalskog u suradnju s Manifestacijom Dani K.Š. Gjalskog. Za ostatak godine nositelji programa se međusobno dogovaraju, tako da često dolazi do preklapanja programa i osipanja publike. Problem je u nedostatku kadrova u Gradskoj upravi i institucijama, nema odjela isključivo za kulturu, nema gradskog Turističkog ureda i sl., organizatori događanja često nemaju unaprijed osmišljen plan za cijelu godinu. Prijedloga kako rješavati ovaj problem nije bilo.
4. MOGU LI KULTURNE I KREATIVNE INDUSTRIJE OSIGURATI ODRŽIVI RAZVOJ GRADA ZABOKA I STVORITI LOKALNA RADNA MJESTA S DODANOM VRIJEDNOŠĆU U TURIZMU, PROIZVODNIM I USLUŽNIM INDUSTRIJAMA ?
Svi sudionici su se složili da Zabok ima velike mogućnosti i da suradnja i partnerstvo na razvoju kulturno-turističkih usluga i proizvoda postoji (civilni sektor, poduzetnici, ugostitelji, udruge, institucije, gospodarstvo), te da treba raditi na boljoj prezentaciju i interpretaciji kulturnih događanja i resursa u svrhu podizanja kvalitete doživljaja: Dani K. Š Gjalskog, KUD, Ksaverova staza, Zaboky selo, Planinarsko društvo, Regenerator, HGF i dr.
5. ŠTO MISLITE O MOGUĆNOSTI OSNIVANJA ZABOČKOG KULTURNOG KLASTERA (ZABOČKI SALON) ?
Umrežavanje i udruživanje ideja, znanja i vještinaraznih dionika u kulturi (civilni sektor, poduzetnici, ugostitelji, udruge, institucije, gospodarstvo) u realizaciji pojedinih projekata i događanja je svakako poželjan i moguć, naveden je primjer projekta Ksaverove staze, kroz realizaciju svoj interes mogu naći svi dionici: ugostitelji, obrazovne i dr. ustanove, OPG-ovi, udruge. Za početak osnivanje klastera u realizaciji pojedinih konkretnih projekata, a kasnije isti mogu prerasti u klastere koji će obuhvatiti veći broj zainteresiranih subjekata.
Radionica je trajala dulje od planiranog vremena što je pokazatelj interesa. Na kraju, Valentina Đurek je zahvalila na suradnji i pozvala sve prisutne da dođu na sljedeću KGH radionicu 27. rujna u 17 sati na istim mjestu a koja će se održati s predstavnicima:Udruge gradova HR Nives Kopajtich Škrlec, predsjednicom Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) Ivanom Nikolić Popović i Goranom Kauzlarićem, suradnikom Udruge gradova.
Završeno u 14,30 sati
Zabilježila:Gordana Dugorepec
