Novosti

Poziv na Izložbu: Putovanje kroz vozne redove / 130 godina putovanja zagorskom željeznicom

Vrsta: dokumentarna izložba

Vrijeme: otvorenje 31. svibnja 2016. u 19.00 sati

Izložba je otvorena od 1. do 19. lipnja 2016. u radno vrijeme Knjižnice.

Lokacija: Gradska knjižnica „Ksaver Šandor Gjalski“, Zabok

Organizator: Hrvatski željeznički muzej u suradnji s Gradskom knjižnicom „Ksaver Šandor Gjalski“, Zabok

Opis: Dokumentarna izložba nastala je na temelju podataka iz sačuvanih knjižica voznih redova u fundusu Hrvatskog željezničkog muzeja. Tematizira moguća putovanja vlakom kroz različite periode.Prikazana su putovanja vlakom početkom 20. stoljeća iz Beča i Budimpešte preko Zagreba do Opatije iRijeke i dalje parobrodom na jug te povijest popularnog vlaka Simplon-Orient-Express i vlakova novijeg vremena Lisinskog, Tesle, Mimare i Mate Lovraka. Posebno je prikazano putovanje Zagorskim cugom koje traje već 130 godina.

O knjižicama voznog reda

Knjižice voznih redova tiskaju se 177 godina kao publikacije namijenjene putnicima u željezničkom, pomorskom, a kasnije cestovnom i zračnom prometu. S vremenom se njihov osnovni informativni karakter o kretanju vozila znatno proširio, obuhvativši različit informativni sadržaj turističkog karaktera. Vozni redovi tiskani su u različitim oblicima, ovisno o tome komu su namijenjeni i u koju svrhu. Kao službeni dokument kretanja svih vrsta vlakova određenom prugom tiskaju se grafikoni voznog reda. Namijenjeni su prometnoj službi u kolodvorima na određenoj pruzi te su sastavni dio opreme prometnog ureda. Vozni redovi koji prikazuju odlazak i dolazak putničkih vlakova u pojedinome kolodvoru, a čija je svrha obavješćivanje putnika, tiskani su u obliku plakata i postavljeni u putničkim čekaonicama ili drugim javno dostupnim prostorijama u kolodvoru. U današnje su vrijeme funkciju tiskanoga voznog reda u obliku plakata preuzeli elektronički displeji u kolodvorima i vozni redovi objavljeni na internetu. Prvu knjižicu voznog reda izdao je George Bradshaw 1839. u Manchesteru. U Austro-Ugarskoj poznati nakladnik voznih redova bio je Waldheim-Eberle, a u Hrvatskoj Knjižara L. Hartman (Kugli i Deutsch).

O zagorskoj željeznici

Mogućnost željezničkoga povezivanja Hrvatskoga zagorja s ostalim krajevima pojavila se 1880. kada je ozakonjena gradnja vicinalnih (gospodarskih) pruga privatnim kapitalom dioničkih društava. Zagorsku vicinalnu željeznicu čine glavna pruga od Čakovca do Zaprešića i pobočne pruge koje se iz Zaboka odvajaju prema Krapini te iz Varaždina prema Golubovcu.Pruga Čakovec – Varaždin – Zaprešić puštena je u promet 1886. godine. Iz kolodvora Zaboka odvaja se pobočna pruga Zabok – Krapina. Do Golubovca željeznica je stigla 1890., a njezina je izgradnja bila potaknuta ponajprije potrebom prijevoza ugljena iz golubovečkih ugljenokopa. Posljednja pruga izgrađena u prvoj fazi razvoja željezničkog sustava kroz Hrvatsko zagorje bila je pruga Zabok – Gornja Stubica, koja je puštena u promet 1916. godine.

Koncesiju za izgradnju glavne vicinalne pruge od Čakovca preko Varaždina i Zaboka do Zaprešića i pobočne pruge od Zaboka do Krapine zatražio je vlastelin Mirko pl. Josipović iz Jalkovca kraj Varaždina, dioničar u rudniku Konjščina i lječilištu Krapinske toplice. Car Franjo Josip odobrio je tu gradnju u lipnju 1884. U međuvremenu je Mirko pl. Josipović utemeljio dioničko društvo Čakovečko-zagrebačka (zagorska) željeznica sa sjedištem u Budimpešti.

Prvih 155 putnika zagorske željeznice vozilo se 4. rujna 1886. svečanim vlakom čija je vožnja organizirana u povodu otvorenja pruge Zaprešić – Varaždin. Vožnja od Zagreba do Varaždina trajala je šest i pol sati, a karta u III. razredu iznosila je tri forinte i 20 novčića, za što su se suvremenici žalili da je previsoka cijena s obzirom na brzinu putovanja te na to da je za četvero putnika na bližim relacijama isplativije unajmiti fijaker. Godine 1902. od ondašnjeg Zagreb Državnog kolodvora (danas Zagreb Glavni kolodvor) do Čakovca vozila su dva putnička i jedan mješoviti vlak čije je putovanje trajalo oko pet sati i 47 minuta, a zaustavljali su se u kolodvorima i stajalištima: Zagreb Južnom kolodvoru, Stenjevcu, Podsusedu, Zaprešiću, Pušćoj Bistri, Velikom Trgovištu, Zabok-Krapinskim Toplicama, Bedekovčini, Zlatar Bistrici, Konjščini, Budinščini, Novom Marofu, Varaždinskim Toplicama, Varaždinu i Čakovcu.

Pripremila Branka Vrbanec,prof. i dipl. bibl.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Skip to content