Novosti

Predstavljanje knjige “Pred zagonetkom obiteljskog stabla”

Riječ je o prvom hrvatskom priručniku za istraživanje obiteljskog rodoslova. Knjigu će predstaviti autori – umirovljeni novinar Mladen Paver i docent na FER-u, dr. sc. Gordan Gledec, te urednik izdanja Boris Krizmanić.

Više o knjizi i autorima pročitajte u privitku.

Oznake: paver, prezimena, zabok, zagorje

Mladen Paver rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, “visine” od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Objavio je priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova Pred zagonetkom obiteljskog stabla” uz dodatak Gordana Gledeca Računala i rodoslovlje, uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Iz knjige Pred zagonetkom obiteljskog stabla poglavlje Najstarija zabočka prezimena

Tragajući za povijesnim spomenicima koji čuvaju najstarije dokaze o prezimenima u Hrvatskom zagorju naišao sam u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti na dokument, pohranjen pod oznakom Diplomatikai leveltar, Nr.104.179 – nastao prije ravno 499 godina. Isprava nosi naslov Regestum factum super liberos pauperes et oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis (Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg poreza od jednog florena i deset denara, produženog u Godinu Gospodnju 1507 – Županija varaždinska). Taj popis pokriva područje od Varaždina, Lepoglave i Ivanca do Krapine, Zajezde, Krapinskih Toplica i Zaboka.

U popisu se nalaze domovi dviju kategorija, koje su prema ondašnjim mjerilima bile oslobođene od poreza. Prvu su sačinjavali siromašni tj. oni koji nisu imali imetka u vrijednosti od tri florena, što je morao posvjedočiti župnik ili seoski sudac. U toj grupi bilo je više udovičkih domaćinstava, zatim slugu «koji se hrane na kuriji» (plemićkom dvoru) – stražara, težaka, čuvara šume, pastira, ribara, a zatim i obrtnika: kovača, kolara, tkalaca, krojača, uzdara, pekara, užara, mlinara, pa čak i predijalaca tj. pripadnika nižeg plemstva. U drugu kategoriju oslobođenih od poreza ulazili su javni službenici kao što je bio seoski sudac (villicus,valpot) i glasnik sučije (praeco).

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Skip to content