Iako cijele školske godine traje obilježavanje 50. obljetnice osnivanja Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, središnja proslava održana je prošlog petka, kulturno-umjetničkim programom u Multimedijalnom centru, te otvaranjem izložbe učeničkih radova u prostorima škole. Proslava u MMC-u bila je i prilika za promociju modnih revija, jedan modni performans učeničkih radova s državnih natjecanja od 2002. do danas. Na proslavu su pozvani i svi bivši ravnatelji škole, Radoslav Bidikov, Ivan Balaško, Ivan Bartol, Mirjana Kujundžić Borovčak, Franjo Fort, Vinko Kvesić, Nada Jakopec, Biserka Dugandžić i Tomislav Ogrinšak. O svom vremenu u školi govorili su profesori Balaško, Bartol i Jakopec, kao i sadašnja ravnateljica Božica Šarić. U sklopu obljetnice učenici i profesori posjetili su i partnersku školu u Splitu i Meštrovićevu galeriju u okviru svog godišnjeg kurikuluma.
Škola nastala kao potreba
O Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, njenoj povijesti i budućnosti razgovarali smo s ravnateljicom Božicom Šarić.
– Dijelim ponos 50. obljetnice zajedno sa svojim kolektivom. Sretni smo i osjećamo se dobro u ulozi da smo održali školu do današnjih dana, jer smatram, da je prolazila nekoliko kriznih razdoblja. U vrijeme osnivanja škole 1960/61. godine podaci iz Spomenice škole govore da je prosvjetna vlast nezadovoljna stanjem u srednjem školstvu. Tih godina osnovne škole završavalo je oko 2.000 učenika. Jedan dio se upisivao u Ekonomsku školu u Zaboku, dio u krapinsku Gimnaziju, nekolicina je bila upućena u škole u privredi, a jedan broj učenika nije se uspio upisati, pa je odustao od školovanja ili odlazio u Zagreb, Varaždin. U to vrijeme dolazi do gospodarskog razvoja i otvara se niz tekstilnih i konfekcijskih tvornica, te su bili nužno potrebni stručni kadrovi. Tako je 14. srpnja 1960. Kotarsko vijeće i Vijeće proizvođača Narodnog odbora Kotara Krapina na svojoj 26. sjednici donijelo odluku o osnivanju Srednje tehničke tekstilne škole u Zaboku. Škola je u početku obuhvatila stručne kadrove iz postojećih škola i imala direktora Đuru Bažulića i prof. Mariju Biščević, te 15 honorarnih profesora.
Dio nastave odvijao se u Ekonomskoj školi, a praktična nastava u ZIVT-u. Kao poveznica s prošlim vremenima, prošle godine smo imali izložbu svih srednjih škola koje obrazuju učenike u primijenjenoj umjetnosti i dizajnu u ZIVT-u, a nekad su se tamo održavale likovne radionice. Poveznica je i kreativnost, jer i tada je rad s odjećom i tekstilom tražio kreativnost i maštovitost, rad ruku koja je morala doći do izražaja i pretvoriti ideju u gotove proizvode.
Škola je čak osam puta mijenjala naziva zbog promjene programa. Od 1. kolovoza 2006. nosi naziv Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok i nakon toga se profilira u umjetničko-strukovnu školu – priča ravnateljica Božica Šarić.
Škola danas obrazuje učenike u dva osnovna područja. To je područje likovne umjetnosti i dizajna gdje obrazuje učenike za industrijskog dizajnera, dizajnera odjeće i grafičkog dizajnera. Drugo područje je grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, gdje se učenici obrazuju za medijske tehničare i web dizajnere. U području grafike upisuje se jedan razred u trogodišnji program grafičar pripreme, dorade i tiska. Škola ima i svoju grafičku radionicu koja služi za praktičnu nastavu. Pohađa je 350 učenika u 16 razrednih odjela. Škola ima 55 zaposlenika, 44 je nastavnika.
Nekad tekstil, danas moderne tehnologije
Nekad poznata kao tekstilna škola, ŠUDIGO danas i zbog krize u tekstilnoj industriji ima sve manje interesenata za tekstilna zanimanja, a više za ostale programe.
-Dizajn odjeće je nama bila poveznica s tekstilom i ulazak u novo područje rada, likovne umjetnosti i dizajna. Devedesetih smo uspjeli izaći iz krize i dobro osluškivali tržište rada, te potražili atraktivnija zanimanja koja su interesantnija za današnje generacije. Područje dizajna je široko i sigurno se vidimo u tom prostoru. Isto tako, profiliramo grafičku tehnologiju i audiovizualne tehnologije, područje multimedije. Naši učenici imaju veliku mogućnost zaposlenja na različitim zanimanjima, ali je to i dobra priprema za mnoge fakultete – smatra ravnateljica.
Umjetnička slika škole želi se zaokružiti, pa je škola na tragu osnivanja Srednje glazbene škole. Potiče se suradnja sa školama iz drugih zemalja, Slovenije, Mađarske, Slovačke. Škola je uključena u više projekata. Kao posljednji primjer suradnje, treba istaknuti onaj sa Z1 televizijom i Zagorskim magazinom, za koji su učenici napravili i prve priloge.
Kreativni učenici, kvalitetetan stručan tim
– Kreativnost je najviša razina znanja. Traži stručnost, originalnost, maštovitost u određenom području ili disciplini. To ne može biti bilo tko, uz talent i senzibilitet koji se na neki način verificira prilikom upisa u prvi razred potrebno je mnogo rada, truda, eksperimentiranja, istraživanja. Samo takvi uspiju. Naši učenici su avangarda. Spremni su nadasve oduprijeti se mentalitetu mediokriteta i ne žele se skrivati u prosječnosti, zaštićeni od bilo kakve kritike. Budući umjetnici i trebaju biti takvi – kritičari života. Imaju hrabrosti biti drugačiji i posebni u svom izričaju – pohvalila je svoje učenike ravnateljica.
A nisu izostale niti pohvale kolegama iz nastavničkog vijeća.
– Cjelokupan razvoj škole ne bi bio moguć da škola nema kvalitetno nastavno osoblje i izvrstan stručni tim. Čast mi je da kao ravnateljica koordiniram rad škole s profesorima koji posjeduju specifične sposobnosti, kompetencije, afinitete. Kako bi se sve uskladilo, treba biti dobar timski vođa i znati koordinirati taj proces. Tražim se i učim tu ulogu, a to je i neiscrpan izazov za mene i cijeli kolektiv. Nastavničko vijeće bogato je kvalitetnim stručnjacima u različitim profilima. Naši profesori su autori pojedinih udžbenika kao prof. Dunjko, prof. Hrastinski, prof. Bačura. Imamo poznate umjetnike na ovom prostoru poput prof. Drempetić Hanžić Smolić, prof. Alfirević, poznate blogere prof. Milošić, dizajnere prof. Sinković, fotografe prof. Nemec. Dio profesora je aktivan u pedagoškom radu, tako da imamo savjetnicu u području hrvatskog jezika prof. Keča, mentore prof. Leskovar i prof. Belanović.
Htjela bih istaknuti, da moramo uporno raditi na sebi da bi bili dobri i u ulozi edukatora i odgajatelja. Ako imamo osobe koje su ispunjene i vole svoj posao, bit će kvalitetniji u odgojno-obrazovnom procesu i bolji pedagozi – zaključila je na kraju ravnateljica Šarić.
OKVIR
U prostorima škole otvorena je izložba učeničkih radova, te o povijesti škole.Organizirana je i promocija prve fotomonografije škole. Nažalost, autori su se u izradi susreli s problemima nedostatka nekih podataka, kao i s loše sačuvanim materijalom. Glavni urednik je prof. Nikola Sinković, koji je fotomonografiju kreirao uz pomoć učenika na suvremen način, živopisno s mnoštvom materijala i plakat tekstova.
OKVIR2
U srijedu 15. lipnja u Zelenoj dvorani bit će otvorena izložba fotografija o radu škole od osnutka do danas, te izložba radova učenika osmih razreda osnovnih škola naše županije koju ŠUDIGO već tradicionalno ogranizira. Svake godine natječaj se raspisuje na određenu temu, a ove je godine to bila “Ja i ekologija”.
OKVIR 3
U fotomonografiji škole posebno su istaknuti učenici koji su osvajali nagrade na državnim natjecanjima i smotrama. To su 1998. Jasmina Gorički, Martina Filek, Irena Jutriša, Natalija Kurtoić, Dalibor Vidaček, 1999. Dalibor Vidaček, 2000. Andrea Belošević, Božica Matija, Melita Gumbas, Martina Kurek, 2002. Ana Hohnjec, Ivana Benc, Sunčica Popović, 2003. Nikolina Sinković, Ana Hohnjec, Ivana Benc i Sunčica Popović, 2004. Ivana Anušić, Jasmina Šivalec, Maja Horvat, Martina Novosel, Ivica Merkaš, 2005. Maja Markuš, Martina Pakšec, Matea Kunštek, Monika Hršak, 2006. Ivana Anušić, Irena Balija, Monika Hršak, Silvija Celjak, Matea Potočki, 2007. Mateja Pelko, Martina Šamec, Marija Pavor, 2008. Luka Šimunjak, Željka Bival, Lora Vran, 2009. Ivana Zorinić, Josipa Ščapec, Ines Mazan, Monika Galic, Maja Sente, 2010. Nikolina Lončar, Kristina Kožić, 2011. Paula Grgurić, Kristina Videk, Ana Jagarinec, Marko Pavetić, Karla Horvat, Ivana Grbec.
Učenici su nagrade osvajali i na međunarodnim i državnim natječajima, smotrama, izložbama i projektima. To su 1999. Dalibor Vidaček, 2005. Danijela Đurđević, 2008. Sebastijan Barilar, Matija Djanešić, Marija Plečko, 2009. Kristina Horvat, Jurica Jeršek, 2010. Marija Plečko, Carlo Bortulić, Kristina Mak, Ilija Kranjčec, Dunja Turk, 2011. Tomislav Hršak, Ivana Hanžek, Jasna Gregurić, Jelena Lončar, Anja Gregurević, Donald Vlašić.
Izvor:Sebastijan Fuštin, Zagorski list
