Već nekoliko mjeseci Hrvatske vode, odnosno Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Krapina – Sutla izvode radove na uređenju zagorskih vodotoka. Sječe se raslinje, vrbe, a obale se oblažu kamenjem. Upravo takvi ogoljeli potoci za oko su zapeli ljubiteljima prirode, koji ovakav način uređenja vodotoka nazivaju uništavanjem prirodnog okoliša bilo rijeka ili potoka. Hrvatske vode prije nego što krenu s radovima, moraju imati plan kojeg mora odobriti Zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo uprave, no ‘malim ljudima’ se ipak čini da su potoci previše oguljeni, bez vrbi i ostalih prirodnih staništa koje će otjerati ptice, ribe, žabe i ostalo životinjsko i biljno društvo. Od vijugavih potoka napravljeni su kanali bez ijednog drvca. Je li to prirodno? Odgovor smo potražili od mjerodavnih institucija kojima je očuvanje prirode glavna zadaća.
Vrbe su staništa ptica
Kako se pristupa uređenju rijeka i potoka sasvim zadovoljni nisu ni iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, ali su zadovoljni napretkom suradnje na kojoj će i dalje inzistirati.
-Jedan dobar primjer uređenja vodotoka je rijeka Krapinica kod Zaboka. Ja sam osobno bila četiri puta dolje i sugerirala da se ostavi što više vrba da bi to krajobrazno ljepše izgledalo. Činjenica je da korijenje štiti da ne dođe do glodanja korita, a vrbe su staništa ptica. Na taj način se čuva priroda, a sprečavaju poplave i sl.– rekla je Dijana Klasić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ. Dodala je i kako su ljudi čije parcele se nalaze uz vodotoke najčešće zadovoljni akcijom čišćenje, a zainteresirani su i za drva. Inzistirat će na tome, naglasila je, da budu prisutni stalno na terenu kako bi naši vodotoci izgledali što više prirodni i to na mjestima gdje je to moguće.
Potok Pinja pretvoren u kanal
Na jedan loš primjer uređenja, jasno, gledan prostim okom građana, naletjeli smo u Gornjoj Stubici u naselju Gusakovcu u blizini seoskog turizma čiji je potok Pinja totalno posjećen od raslinja vrba i drugog drveća. Mještanka koju smo pitali sviđa li joj se sada uređen potok, koji je pretvoren u ravan kanal, rekla je da je sada super, jer je prije potok bio obrastao i zakrčen kao šuma. -Ovo ljeto nismo bili poplavljeni jer je bila suša, no prošle godine su njive bile poplavljene – rekla nam je mještanka Gusakovca. Dakle, neki ipak misle različito. Da, su ljudi uglavnom zadovoljni, a da nezadovoljnika ima najčešće u zaštitnicima prirode potvrdio je Stjepan Merkaš, voditelj Vodnogospodarske ispostave za mali sliv Krapina -Sutla.
-Vodotoke uređujemo pazeći na prirodu i životinjski svijet koji obitava u potocima. Drva se sječu selektivno, dakle ukoliko su u koritu uklanjaju se van, a ona vanjska ostavljaju, a prati se i prirodni tok potoka. U to se ne dira – rekao je Stjepan Merkaš. Na pitanje zašto je potok u Gusakovcu ravan poput kanala, Merkaš kaže da mu oni tok nisu mijenjali. On je tako ravan bio, a drveće je uklonjeno, i to uglavnom joha, jer su se nalazilo u samom koritu – objasnio je Merkaš. Zaključak ćemo pak ostaviti oku promatrača. Pogledajte sliku koja prikazuje uređen vodotok u Zaboku i ovu iz Gusakovca i prosudite sami što je prirodnije.
Klasić: Jedan dobar primjer uređenja vodotoka je rijeka Krapinica kod Zaboka. Ja sam osobno bila 4 puta dolje i sugerirala da se ostavi što više vrba da bi to krajobrazno ljepše izgledalo.
Merkaš:Vodotoke uređujemo pazeći na prirodu i životinjski svijet koji obitava u potocima. Drva se sječu selektivno, dakle ukoliko su u koritu uklanjaju se van, a ona vanjska ostavljaju, a prati se i prirodni tok potoka.
Gledano sa staništa ekologa i zaštitara prirode, način na koji se provodi ogoljivanje obala, zatim njihovo betoniranje i oblaganje kamenjem,neprihvatljivo je za opstanak bilo kojeg oblika života. Znamo da život buja uz vodu i u vodi. Na takav način, podizgovorom sprečavanja od poplava, vodotoci se pretvaraju u beživotne kanalizacije. Uzemljama EU, s kojima se toliko volimo uspoređivati, već odavna vraćaju rijekama i potocima vrbe i raslinje, ruše betonske dijelove korita, kako bi se vratila bioraznolikost: ribe, žabe, ptice, vretenca, biljke koje rastu u vodi i oko nje…Pitanje je to određivanja prioriteta, a poplave ionako gledamo za svake malo obilnije kiše… Svakako će stav «u ime napretka gospodarstva i dobrobiti stanovništva», iako katkad kratkovidan, imati prednost pred ekologijom – koja je, nažalost, u većini slučajeva ukrasno pero na predizbornom škrlaku – rekla je Dunja Horvatin, predsjednica ekološkog društva Eko Oroslavje.
Izvor: Zagorski list
