Na sedmoj sjednici Gradskoga vijeća Zaboka vijećnik Milivoj Gregurić postavio je pitanje o problemu neizgrađene kanalizacije u dijelu naselja Špičkovina. Provjerili smo njegove navode, a s nama je bio i v. d. pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i javne potrebe Danijel Tuđa. Problem nije nov, ali niti do sada riješen.
Čim smo se pojavili na cesti, okupila se grupa nezadovoljnih mještana koji su otvoreno negodovali da se o njima ne vodi briga. Žale se na smrad iz cestovnoga jarka, odnosno neizgrađenu kanalizaciju. Milivoj Gregurić najprije nam je obrazložio svoje vijećničko pitanje.
-Osnovni problem je što program izgradnje kanalizacijske mreže u bivšoj Mjesnoj zajednici Dubrava – Špičkovina nije dovršen. Napravljeno je 80 posto kanalizacijskog sustava na području Špičkovine i to sredstvima mjesnog samodoprinosa. Devedesetih godina, po isteku samodoprinosa, prestala je i gradnja kanalizacije. Ovi ljudi su sufinancirali izgrađeno, a kad je na red došlo njihovo naselje, od te kanalizacije ništa. Ovdje je teška higijensko – epidemiološka situacija, smrad i tako dalje, ali i nešto drugo. Zahvatom Grada ispuštene su površinske i fekalne vode direktno na ovih pet – šest parcela na kojima je sada nemoguća poljoprivredna proizvodnja – opisuje Gregurić.
Vlasnici tog zemljišta su Drago Cujzek, Vjekoslav Bratković, Karolina Kuzel, Antun Ivančić, Dragutin Đurmanić i Miroslav Rafajec. Traktor na njive ne može jer su natopljene i pretvorene u glib. Gregurić stoga predlaže napraviti intervencijski zahvat koji je spomenuo i u vijećničkom pitanju.
Grad više nije nadležan za odvodnju
-Nama je ovaj problem poznat i nije jedini na području grada. Sva mjesta koja nemaju kanaliziranu odvodnju, od Tisanić Jarka, Repovca i Martinišća do dijela Špičkovine imaju problema sa cestovnim jarkima koji ne spadaju pod nadležnost vodoprivrede. Ljudi u njih neovlašteno ispuštaju vode iz septičkih jama i tu se miješaju s oborinskima. To se ne bi smjelo raditi. Druga je važna stvar da je Grad sa 1. siječnja ove godine, sukladno Zakonu o vodama i drugoj zakonskoj regulativi, predao sve te vodne građevine ‘Zagorskom vodovodu’ na upravljanje i održavanje. Sada je u tijeku izrada projektne dokumentacije odvodnje za naselja na potezu Zlatar – Zabok, koji obuhvaća devet općina i gradova. U sklopu toga se rješava odvodnja u svim naseljima – objasnio nam je Danijel Tuđa.
Stanovnici područja Špičkovina 1 tako su se našli u svojevrsnom inter regnumu. Mjesna zajednica nije napravila kanalizaciju, iako su odvajali novac za to. Grad nije od 1990. do sada ništa poduzeo da se grabe zatvore, a voda odvede do kolektora, a čekanje na rješavanje problema u sustavu ‘Zagorskog vodovoda’ moglo bi potrajati godinama. Svi se slažu da se ipak treba pronaći zajedničko rješenje unutar Grada u suradnji sa stanovnicima i vlasnicima zemlje.
Nude se rješenja
-Ako želimo taj problem riješiti moramo to geodetski snimiti, napraviti projekt i usmjeriti vodu preko tog područja. Sve to treba biti u skladu s koncepcijom odvodnje koja se priprema u ‘Zagorskom vodovodu’ – zaključio je v. d. pročelnika Tuđa, a vijećnik Gregurić, koji je u nastavku ulice, gdje ima svoje zemljište i objekte, odvodnju riješio na vlastiti trošak, predlaže da se i tu napravi prekop i zacijevi trasa do potoka. Vlasnici zemljišta dopuštaju zahvat, a on je ponudio da će iskop napraviti njegovi strojevi, također besplatno. Treba tek kupiti cijevi i nekoliko šahtova.
– Mislim da smo mi na redu za kompletno rješavanje kanalizacije, kazala je jedna mještanka, da ne moram nakon svake veće kiše odlaziti u Grad i tražiti da dođu očistiti nanose od bujica.
Možda se neće moći ovim malim zahvatom riješiti odvodnja za sva domaćinstva, ali će se sanirati ovo loše stanje, pa će lakše dočekati da dođu na red u okviru velikog sustava koji se projektira.
Nekad je bila parola da se do svake kuće treba napraviti asfalt i dopelati vodu, kažu mještani Špičkovine, a to je napravljeno kod njih i do svake klijeti na brijegu. S kanalizacijom je zapelo.
Nikola Capar
