Zagorska štedno-kreditna zadruga bila je prva takva privatna novčana institucija u Zagorju, a održala se i do danas bez obzira na turbulencije financijskoga tržišta i promjene zakonskih propisa
Prije dvadeset godina, 1995. godine, dotadašnji direktor filijale Croatia osiguranja Rudolf Mikuljan okupio je grupu zainteresiranih poduzetnika i ulagača te u Zaboku otvorio prvu štedno kreditnu zadrugu. Bio je to pomalo i pionirski posao u tada još nesređenim odnosima u gospodarstvu zemlje koja je tek izašla iz rata. Štedno kreditne zadruge imale su tada ovlasti za gotovo sve bankarske poslove, od platnoga prometa, mjenjačnice i depozita do vođenja minusa na žiro računima i kreditiranja malih poduzetnika i obrtnika. Time su obrtnicima omogućili da sve bankarske usluge imaju na jednome mjestu, u jednoj ustanovi i da lakše dođu do obrtnoga kapitala.
Djelovanje ograničeno na područje županije
-Zakon je kasnije promijenjen i neke su usluge uzete zadrugama, među njima platni promet i kreditiranje obrtnika udruženim sredstvima Grada i zadruge, a mjenjačnica je ostala samo za članove. Obrtnicima su ti krediti bili vrlo povoljni s kamatom od 7 %, jer su u to vrijeme banke zaračunavale 12 do 16 posto godišnje – rekla nam je Kristina Tkalčević, članica uprave Zagorske kreditne unije, kakav je danas naziv ove ustanove sukladno novome zakonu. Doznali smo da ima još ograničenja koja su postavili Hrvatska narodna banka i zakonodavac. U svijetu kreditne unije mogu djelovati na širem prostoru, dok su naše ograničene na području županije. -Nastojimo ukazati zakonodavcu na potrebu da se i kod nas primjeni praksa kao u Irskoj ili SAD-u, tako da mi tražimo širenje djelanosti na područje Zaprešića, Jakovlja i Bistre, što je zemljopisno Hrvatsko zagorje, ali je administrativno podijeljeno. Oni ne mogu koristiti naše usluge, ali niti usluge kreditnih unija u gradu Zagrebu. Tražimo i da se usluge mjenjačnice ne ograničavaju samo na članove i nadamo se da će se propisi promijeniti – nada se Kristina Tkalčević, koja je na mjestu člana uprave zamijenila svog oca, osnivača zadruge Rudolfa Mikuljana nakon njegova odlaska u mirovinu. On i sada obnaša funkciju Predsjednika skupštine Kreditne unije.
Izmijenjeni zakoni
Zanimljivo je da su zakoni promijenjeni i radi malverzacija i nepoštena poslovanja nekih zadruga, pa su neke i zatvorene ili propale i ostale su samo četiri, među njima i Zagorska kreditna unija Zabok. Kasnije su otvorene i nove, tako da je njihov broj došao na 26. Kod toga je važno napomenuti da u unijama jedna osoba može imati najviše 5 posto temeljnoga kapitala, a skupštinu čini 60 članova s po jednim glasom. Članom se postaje ispunjavanjem upitnika o prihvaćanju statuta unije i uplatom jednoga članskog udjela od 100 kuna. -Pozivamo zainteresirane da se učlane i koriste naše usluge kreditiranja fizičkih osoba i obrtnika ili štednje s oročavanjem sredstava s nešto višom kamatom nego u bankama – poruka je iz Zagorske kreditne unije, koja se nalazi na adresi K. Š. Gjalskog 4 u bivšoj upravnoj zgradi ZIVT-a u Zaboku. (nca)
KRISTINA TKALČEVIĆ: Dvije godine sam članica uprave
U Zagorskoj štedno kreditnoj zadruzi zaposlila sam se po završetku fakulteta početkom 1998. godine i počela raditi na poslovima kreditiranja i depozita. Bila sam upoznata s bankarskim poslovanjem, a tata me više podučavao o financijama i vođenju poslova. On je otišao u mirovinu 1. listopada 2012. i ja sam eto već skoro dvije godine članica uprave Zagorske štedno kreditne unije.
Izvor: Zagorski list