Svi koji su željno očekivali konačni završetak postupka legalizacije Zagorske zračne luke, mogu odahnuti. Prvo poluvrijeme uspješno je odigrano i prvi su piloti isprobali njenu travnatu pistu dužine 960 metara. Civilna agencija za zrakoplovstvo izdala je privremenu dozvolu za korištenje poletno-sletne staze zagorskoga aerodroma, što je kraj mukotrpnoga puta mnogobrojnih entuzijasta, zaljubljenika u zrakoplovstvo i političara. U jedanaest godina razmišljalo se o mogućim lokacijama zagorske sportske, gospodarske i turističke zračne luke, alternativnoga aerodroma Zagrebu za male letjelice i zamjena za aerodrom Lučko, od Svetoga Križa Začretja i Svedruže do Gubaševa. Ova posljednja pokazale se prihvatljivom zbog blizine autoceste, nedaleko svih zagorskih toplica i najbliže moguće Zagrebu, jer je bilo otpora preseljenju većine sadržaja iz Lučkoga. Do Zaboka neće biti daleko ni studentima prometnoga fakulteta, polaznicima i instruktorima pilotskih škola niti članovima aeroklubova. U Gubaševu ima dovoljno mjesta i za jedriličare, motorne pilote, helikoptere, paraglajdere i balonaše, kao i za gospodarske aktivnosti. Ovdje se mogu smjestiti servisi letjelica i urediti zimovalište za avione hrvatskih vlasnika, koji sada koriste te usluge u Sloveniji ili Austriji. Ukupno 200.000 m² bit će dostatno, a bude li trebalo 60.000m2 poletno-sletne staze može se produžiti do 1,1 km. Uspije li se pronaći strateškoga partnera koji bi financirao uređenje asfaltne piste, Zagorska zračna luka mogla bi primati i manje putničke i kargo avione.
Prvo prizemljenje
Već ujutro te subote 24. rujna novom, ali za sada još makadamskom prilaznom cestom, na prostor Zagorske zračne luke počelo je dolaziti sve više znatiželjnika, ali i ljubitelja zrakoplovstva iz Zagorja i Zagreba. Direktorica aerodroma Sandra Mičin je provjeravala jesu li sve potrebne službe na mjestu, kako ništa ne bi pokvarilo svečani trenutak dolaska prvoga aviona sa županom krapinsko-zagorskim Sinišom Hajdašem Dončićem. No, i prije tog svečano-službenoga trenutka, tiho i gotovo neprimjetno iz smjera Zagreba sletjela je jedrilica kojom je upravljao predsjednik Zagorskog aero-kluba Dragutin Bakliža s putnikom Krešimirom Končevskim, dvojcem koji je mnogo sati proveo u Gubaševu da bi od blatnjave livade napravili upotrebljivi aerodrom. Nakon još dvije jedrilice, aerodromu se počela približavati Cessna 172 registarske oznake N9DDD u kojoj je bio župan. Prema propisima, taksirajući iza „Follow me“ automobila, avion se zaustavio ispred mnoštva novinara, fotoreportera i tv kamera. Zagrljaj župana sa zabočkim gradonačelnikom nije bio samo pozdrav dvojice stranačkih prijatelja, nego trenutak zaustavljena vremena i zadovoljstva učinjenim. Župan je priznao pred kamerama da je sretan što je sletio, jer se nikada nije vozio tako malim avionom.
Iskušana pista
Vrijedni zagorski zrakoplovci, iako skromnih mogućnosti, nisu propustili iskoristiti dolazak još dvaju zrakoplova da dobro iskušaju poletno-sletnu stazu svojim jedrilicama. Crveno-žuti Piper neumorno je vukao jedrilice do potrebne visine s koje su jedriličari mogli samostalno letjeti. Kao putnici u jedrilicama poletjeli su i neki znatiželjnici. Po neki krug napravili su i avioni, kao i helikopter koji je bučno sletio na stajanku. Bilo je zanimljivo gledati sva ta polijetanja, jer je staza zbog dugotrajne sušeimala malo trave, pa se dizala prašina u kojoj se jedrilice gotovo nisu vidjele. Do sada je u zračnu luku uloženo pet milijuna kuna. Bit će potrebno još dvadesetak milijuna da bi se dosegla razina uređenja kakva je danas u Lučkom.
Kada su iza 17 sati avioni i jedrilice odletjeli nazad u Zagreb, svojih pet minuta dočekali su paraglajderi i balonaši. Tom Miklaužić, poznati Tom Balon i članovi Balon kluba Zagreb podigli su svoja dva balona i vinuli u nebo prve putnike. Balonaši su bili i prvi korisnici zagorskoga aerodroma, jer su u rano proljeće u Gubaševu podigli kupole svojih balona za potrebe snimanja reklame jedne banke. Svečanost je završila kasno navečer, jer na šanku klijeti Zlatna lisica nije manjkalo ni jela ni pića.
Aerodrom u službi turizma
SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ, župan
U nepunih godinu dana Krapinsko-zagorska županija i Grad Zabok izvršili su ono što smo si zacrtali u našem operativnom planu, a to je da pripremimo Zagorsku zračnu luku za legalni dolet prvog aviona na područje KZŽ, što je danas i ostvareno. Sletjeli smo, svi uvjeti su zadovoljeni. Kabliranje je završeno, vodovod je pripremljen, priprema se i cesta, dakle sveono što treba jednoj maloj zračnoj luci. Sljedeći korak je zapravo pronalazak strateških partnera i kompletna komercijalizacija ove zračne luke.
KZŽ je Bajka na dlanu, gdje je turizam jedna od okosnica gospodarskog razvoja upravo zbog Termi Tuhelj, Krapinskih Toplica i Stubaka. Aerodrom će imati svoju punu funkciju upravo kroz razvoj topličkog turizma i drugih oblika i vrsta turizma. Zahvalio bih svima oko zagorskog aerodroma, direktorici, koordinatoru i prijatelju gradonačelniku, što smo u godinu dana i uz skromne financijske uvjete uspjeli završiti ovaj projekt i dobiti dozvolu od Civilne agencije za zrakoplovstvo za slijetanje.
Hvala svima na pomoći
IVAN HANŽEK, gradonačelnik Zaboka
S obzirom da sam ja domaćin i s obzirom na mojih utrošenih deset godina od početka, moram prije svega reći da danas među nama nije naš prijatelj Željko Fekonja, pokojni pilot iz Krapine, koji je jedan od glavnih inicijatora pokretanja aktivnosti za zagorski aerodrom. Želim zahvaliti i onim političarima koji su to pokrenuli 1999. i 2000. godine, stručnjacima koji su odabrali ovu lokaciju u Gubaševu i svima koji su sudjelovali u jednom zaista teškom poslu. Treba znati da su ovdje bile 144 parcele sa 144 različitih vlasnika i da je tu trebalo izuzetnog strpljenja i izuzetne mudrosti da se taj posao završi. Moramo zahvaliti samo djelomično državnoj politici i ministarstvu jer nas nisu do kraja pratili, ali moramo reći da je najveći dio sredstava od gotovo tri milijuna kuna izdvojilo Ministarstvo prometa i veza za otkup zemljišta i Vladi RH koja je svojevremeno proglasila ovaj aerodrom objektom od državnog interesa i time omogućila daljnji postupak oko izvlaštenja i zapravo početak prave realizacije. Srce mi je puno, posebno zato jer danas ovdje ima puno ljudi koji su zaslužni da danas ovdje stojimo i uživamo i slavimo.
Još ima puno posla
DRAGUTIN BAKLIŽA, predsjednik kluba
Dugo smo čekali taj trenutak i ispunjenje moje osobne želje još od 1976., od kad sam se počeo baviti zrakoplovnim jedriličarstvom, da na ovom prostoru stvorimo jedan ovakav temeljni prostor i temeljni objekt koji bude na diku cijeloga Zagorja i svim zrakoplovcima Hrvatskoga zagorja. Treba tu još dosta ulagati. Nadam se da bude društveno-politička zajednica nakon ovog našeg druženja danas ovdje, šira i uža, dala punu podršku i da bude potpomogla da se ovo digne na jednu višu razinu i da dobijemo trajnu registraciju.
Zagorski aero-klub sada ima 25 aktivnih i puno podupirajućih članova. Naši članovi imaju dvije zrakoplovne jedrilice i vitlo za njihovo povlačenje te četiri ultra laka zrakoplova koji nisu registrirani.
Od blata do aerodroma
KREŠIMIR KONČEVSKI, koordinator
Bili ste svjedoci u ožujku po onom kišnom vremenu, kad je tu bila njiva i blato, kada smo se obvezali da budemo taj teren uredili da se na njega mogu legalno spuštati letjelice pod svim tehničkim uvjetima. Velika mi je čast da sam danas s pilotom Dragecom Bakliža prvi sletel na ovaj aerodrom. Krivo mi je zbog onih drugih ljudi koji su sudjelovali u ovim radovima, prije svega bi spomenul Sandru Mičin koja priprema dokumentaciju i vodi brigu da sve ovo funkcionira, pa dečkih iz aerokluba koji su tu u organizaciji, evo, Bojana koji je na razglasu i radio stanici, koji ima veliku volju sletjeti i danas, a nismo svi mogli. Želim zahvaliti na pomoći Vodoprivredi Zagorje, Srednjoj školi Bedekovčina, firmi Geo-BT i Plavinki na pomoći.
Izvor: Nikola Capar, Zagorski list
