Novosti

Znanstveni skup: Hrvatski prirodoslovci 26. Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Krapinsko-zagorskoj županiji

U organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske u Zaboku u suorganizaciji s Pučkim otvorenim učilištem Zabok, uz visoko pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u velikoj gradskoj galeriji u Zaboku 20. 10. 2017. održan je znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 26. Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Odjel za prirodoslovlje i matematiku od svog osnutka prije 26 godina svake godine u svrhu populariziranja znanosti i prisjećanja na povijest hrvatskog prirodoslovlja, važnih ljudi iz vrlo širokog kruga prirodoslovlja, održava svake godine po jedan znanstveni skup na kojima se nastoji osvijetliti povijest poznatih hrvatskih znanstvenika u onom nepoznatom dijelu ili prisjetiti nekih manje poznatih ili zasad nepoznatih široj javnosti.

Po prvi put u Zaboku i KZŽ je održan skup posvećen prirodoslovcima Krapinsko-zagorske županije, što je pobudilo velik interes, posebno učenika i njihovih mentora, koji su pratili skup u velikom broju, što je oduševilo izlagače. Zabok je poznat po dobrim školama i učenicima, ima izvrsnih primjera dobre prakse i kreativnosti, kako je u svom uvodnom govoru istaknula zamjenica gradonačelnika domaćina, Valentina Đurek, pa nije čudno da su upravo učenici pokazali najveći interes za prirodoslovce našeg kraja o kojima se premalo govori, neki nama nepoznati ili zaboravljeni.

Na ovom skupu su akademici, profesori i znanstvenici govorili o brojnim temama, spomenut ćemo samo neke: bilo govora o krapinskom neandertalcu, hrašćinskom meteoritu, o prirodoslovlju u doba Ljudevita Gaja, o ljekarničkom obiteljima Thierry i Feller kao začetnicima farmaceutske industrije u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Vesna Vučevac Bajt govorila je o zaslužnim veterinarima Hrvatskoga zagorja: Tomislavu Markušu, Franu Ž. Lisaku, Milanu Njemčiću i Dragutinu Pozajiću, koji su djelovali u drugoj polovici 19. i prvoj 20. stoljeća i zauzimaju trajno mjesto u hrvatskoj veterinarskoj povijesti. Posebno je bilo impresivno izlaganje doc. dr. sc. Augusta Janekovića o akademiku Hrvoju Ivekoviću, anorganskom kemičaru koji je od 1945. bio profesor i dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta (1954–56) i član HAZU (od 1969), bavio se desalinizacijom morske vode, bio je predsjednik Hrvatskoga kemijskog društva (1962–64) i Matice hrvatske (1968–70).

Malo se zna o našim znamenitim matematičarima. Mijo Šilobod Bolšić, jedan od župnika koji je držao pučku nastavu, 1758. je dao tiskati kajkavski priručnik matematike Aritmetika Horvatszka– opsežnu knjigu o računu, tiskanu u Zagrebu 1758. To je općenito prva knjiga iz matematike na hrvatskom jeziku.

Pitanje je da li se zna za Vatroslava Bertića iz Orehovica, u povijesti matematike Bertić ostaje prvi u nastojanju da se ostvare neki rezultati u području matematičke logike. U metodologiji učenja matematike od velike je važnosti njegovo zalaganje za učenje algebre i aritmetike kao cjeline. Matematičar prof. Stjepan Škreblin iz Pregrade bio je jedan od najplodnijih autora izvornih matematičkih udžbenika te najistaknutiji metodičar matematike za srednje škole u bivšoj Jugoslaviji. Svojim stručno-pedagoškim člancima značajno je pridonio unapređenju nastave matematike i fizike te je od početka izlaženja “Matematičko-fizičkog lista” do 1956. bio tehnički, a zatim od 1956. do 1975. glavni urednik.

O znamenitim prirodoslovcima se vrlo malo govori vam stručnih profesionalnih krugova tako da mnogi ne znaju da su začetnici farmaceutske industrije u Hrvatskoj u Pregradi u ljekarničkoj obitelji Thierry započevši s tvornicom lijekova „Thierry“ (1893.)

Na kraju u sklopu znanstvenog skupa, mr. sc. Barbara Bulat, glavna urednica časopisa Prirodoslovlje, predstavila je časopis i rad MH, a završna riječ pripala je predstavniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademiku Nikoli Ljubešiću.

Danas je svakomu jasno kakav utjecaj znanost ima na razvoj ljudskog društva općenito, a na tehnologije posebno, stoga je ovaj znanstveni skup podsjetnik da ne smijemo zaboraviti naše vrijedne znanstvenike i sve ono što od njih baštinimo.

Drugi dan skupa organiziran je cjelodnevni stručni izlet u Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej Grada Pregrade.

Zahvaljujemo Organizacijskom odboru u sastavu:

Jasna Matekalo Draganović, Ivica Balagović, Valentina Đurek, Gordana Dugorepec, Barbara Bulat, Jakov Radovčić, Suzana Inić, Vanja Flegar, Nikola Ljubešić, Mirko Cvjetko

Skup je održan uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Zaboka, Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije.

HVALA SVIMA NA POTPORI.

Pripremila:Gordana Dugorepec

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Skip to content