BEZ KUNE NAKNADE: Nekolicina srednjoškolaca požalila nam se da im se ne isplaćuje nikakva naknada za vrijeme provedeno na praksi pa smo odlučili istražiti ima li poslodavac zakonsku obavezu plaćati naučnike
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije objasnio nam je da poslodavci ne dobivaju nikakva sredstva od kojih bi isplaćivali naučnike, već, kada ih plaćaju, čine to iz vlastitog džepa.
Da su praktična znanja jednako vrijedna kao i teorijska jasno je i učenicima i profesorima. Zato za većinu srednjoškolskih programa obrazovanja učenici odrađuju praksu. Ona se intenzivira iz godine u godinu školovanja. Sama bi praksa trebala pokazati mladim ljudima neke tehničke vještine i znanja njihova buduća zanimanja jer što će kuharu svo teorijsko znanje koje nauči ako ne zna to primijeniti u praksi, odnosno ako ne zna kuhati.
Zakon je jasan – praksa se mora plaćati!
Nekolicina srednjoškolaca u neformalnom nas je razgovoru pitala imamo li saznanja mora li praksa biti plaćena. Oni, naime, za svoj rad na praksi ne dobivaju niti kune. Ponukani njihovim pitanjem, odlučili smo istražiti ima li prema zakonu poslodavac obavezu plaćati naučnike i što se može učiniti ako poslodavac krši odredbe Zakona i ugovora o naukovanju. Istražujući internetom, pronašli smo spomenuti Zakon u čijem članku 5. stoji: Obrtnik ili pravna osoba obvezuju se da će tijekom naukovanja naučniku isplaćivati mjesečnu nagradu i to: u prvoj godini naukovanja 10%, u drugoj godini 20 %, u trećoj godini 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske. Nagrada iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se za ostvareno radno vrijeme planirano izvedbenim planom i programom naukovanja za godinu u kojoj se nagrada isplaćuje.
Većina ipak isplaćuje novčanu naknadu učenicima
Da bi se učenicima sati provedeni na praksi trebali plaćati, potvrdio nam je i predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije, Davor Pleško. –Naknada bi se morala isplaćivati. Velika se većina učenika na praksi zaista trudi i zaslužuju novčanu naknadu – istaknuo je predsjednik OK KZŽ, no dodao je da poslodavcu nitko ne daje nikakva sredstva od kojih bi isplaćivao naučnike, već im oni daju isključivo svoje novce. – Komora nikoga ne može prisiliti da plaća naučnike, a jedino što možemo savjetovati učenicima koji ne dobivaju naknadu za odrađenu praksu jest da potraže boljeg poslodavca koji će im plaćati praksu – istaknuo je Pleško. On u svojoj tvrtki ima četiri učenika na praksi kojima uredno isplaćuje zasluženu naknadu. Većina obrtnika, odnosno poslodavaca, također isplaćuje naknadu učenicima na praksi. Jedan od njih je i Marko Živaljić iz Majsecovog mlina..——————–.
Prema podacima koje smo dobili iz OK KZŽ, u školskoj godini 2013./2014. poslodavci bi učenicima na praksi trebali isplaćivati u prvoj godini 3 kune i 16 lipa po satu odrađene prakse, u drugoj godini 6 kuna i 32, a u trećoj godini 7 kuna i 90 lipa po satu odrađene prakse. Zašto neki poslodavci to ne čine, teško je reći, no učenicima zasigurno ne daju motivaciju. Iako, kada biste pomnožili sate odrađene prakse i iznose koje bi poslodavci morali plaćati, jasno je da iznos ne bi bio velik, no srednjoškolcima znači mnogo. Barem se uštedi, kažu, za neke nove tenisice ili školski pribor.
Prema podacima koje smo dobili iz OK KZŽ, u školskoj godini 2013./2014. poslodavci bi učenicima na praksi trebali isplaćivati u prvoj godini 3 kune i 16 lipa po satu odrađene prakse, u drugoj godini 6 kuna i 32, a u trećoj godini 7 kuna i 90 lipa po satu odrađene prakse
Pleško: Naknada bi se morala isplaćivati. Velika se većina učenika na praksi zaista trudi i zaslužuju novčanu naknadu
Izvor: Zagorski list
