Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se u svijetu od 1964. godine kada je američki predsjednik Lyndon Johnson proglasio 15. listopad Međunarodnim danom bijelog štapa. Hrvatska se obilježavanju ovog dana posvećenog slijepim osobama priključila 1996. godine.
Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je Guilly d’Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.
Najvažniji je preduvjet neovisnog življenja svake osobe, pa tako i osobe s oštećenjem vida kretanje. To je jedan od ključnih problema. Iako postoje institucije koje se bave obučavanjem slijepih i slabovidnih za samostalno kretanje, još uvijek ima podosta velik broj slijepih i slabovidnih koji nisu obuhvaćeni tom obukom koja im je neophodan preduvjet za samostalno i neovisno življenje. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide i zbog toga oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.
U Hrvatskoj je registrirano više od 45.000 osoba kod kojih su sljepoća i znatna slabovidnost uzrok invaliditeta, od kojih je više od 4.200 slijepih osoba. Na području Krapinsko-zagorske županije od 1955. godine djeluje Udruga slijepih KZŽ, s ciljem poboljšanja kvalitete života svojih članova i njihovom integracijom u društvo.
