POZIV NA IZLOŽBU O HRVATSKOM JEZIKU I PISMU
autora VERICA KOVAČ I STJEPAN RENDULIĆ
JEZIK govorimo – PISMO pišemo
1.- 24. ožujka 2017. u Gradskoj knjižnici Ksaver Šandor Gjalski ZABOK
Stjepana Radića 1, Zabok
HRVATSKI JEZIK
izložba knjiga iz knjižnice Stjepana Rendulića
HRVATSKO PISMO – GLAGOLJICA
izložba radovi iz umjetničke radionice Verice Kovač
STJEPAN RENDULIĆ
bibliofil i kolekcionar
Stjepan Rendulić je rođen 1948. g. u Velikoj Mlaki gdje i sada živi. Gimnaziju i Višu statističku školu završio je u Zagrebu. Radio je u Državnom statističkom zavodu, u više ustanova Grada Zagreba, Hrvatskoj socijalno liberalnoj stranci te Upravi Grada Velike Gorice i Grada Zagreba. Sada je u mirovini.
Djelovao je u velikogoričkom političkom životu od 1990. do 2004. Bio je vijećnik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, zamjenik gradonačelnika, član Gradskog poglavarstva.
Zadnjih godina politički je angažman zamijenio društvenim. Predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici od 2008. kroz koji uspješno potiče kulturni život na području Grada Velike Gorice. Pokrenuo je više projekata: Matičin četvrtak u Muzeju, Matičin književni natječaj (za kratku priču na kajkavskom i na standardnom jeziku), Matičine susrete, Turopolsku večer te otvorio više Matičinih čitaonica (u Velikoj Mlaki, Plesu i Mičevcu). Izvršni je urednik časopisa Luč. Za humanitarno djelovanje odlikovan je 2007. Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.
Posebno ga zanima govor i jezik užeg zavičaja čemu je znatno pridonijelo upoznavanje Belostenčevog Gazophylaciuma.
Od djetinjstva cijeni i voli knjigu. Za knjigu kaže: „Knjiga je znanje, spoznaja i spomenik “ Skupljati ih je počeo za studentskih dana. U svojoj kućnoj knjižnici ima oko 4.000 svezaka među kojima su, uz beletristička izdanja, pojedine skupine publikacija koje odražavaju njegove posebne interese: hrvatski jezik, hrvatska povijest, religija, sociologija, ljekovito bilje, poljoprivreda. Dugogodišnji je pretplatnik na časopise: Kaj (od 1973), Jezik (1974.), Forum (1983.), i Obnovljeni život (1984.).
Često citira poznate jezikoslovce što dostatno obrazlaže njegovo zanimanje za knjige o hrvatskom jeziku: „Jezik je bitna odrednica jednoga naroda i njegova kulturna identiteta.“
„Jezik je i štit naroda kojemu pripada.“
VERICA KOVAČ
slikarica i keramičarka
Verica Kovač je rođena u lipnju 1947. u Osijeku, odrasla u Pakracu i Požegi. Poslije završene Više statističke škole ostaje raditi i živjeti u Zagrebu. Velika ljubav i sklonost za slikarstvo izražena rano, kroz školovanje te maturira s radnjom “Pariška škola” iz predmeta Povijest umjetnosti u Gimnaziji Požega. Kasnije u životu opredijeljena za statistiku, grafički dizajn i administrativne poslove radeći 23 godine u Klinici za dijabetes «Vuk Vrhovac», zatim 2 godine s vlastitim poduzećem a potom do umirovljenja 11 godina u Zagrebačkoj burzi (vrijednosnih papira) kao tajnica. Slikanje uči u Likovnoj školi «Bazilika» kod akademskih slikara Miloša Popovića i Ozrena Fellera, u Centru za likovni odgoj «Rokov perivoj» kod akademske slikarice Nele Gruden, te u Kulturnom centru Dubrava kod akademske slikarice Diane Sokolić. Školovanje za primijenjenu keramiku završava u «Tapikeru» te i to znanje usavršava kod prof. Diane Sokolić. Vrlo brzo nakon školovanja priređuje samostalne izložbe, a nakon osnivanja Hrvatske udruge kreativnih amatera i učešća u likovnim kolonijama i zajedničke. Do sada ih je bilo više od trideset.
Izlagala je na međunarodnim manifestacijama (Florart, Ambienta, Trijenale, MIKS), u kulturnim ustanovama (galerije, muzeji, kulturni centri, knjižnice) te u upravnim i gospodarskim subjektima.
Glagoljica joj je jedna od velikih ljubavi i opsesije te je i član Društva prijatelja glagoljice.
Izrađuje glagoljska slova u raznim veličinama – kao skulpture veličine 20 cm, u plošnom obliku i kao privjeske. Radi i kaligrafiju glagoljicom. Smatra da glagoljicu treba osuvremeniti i primijeniti na suvremeni tekst te je glagoljicom ispisala veliki dio pjesama Dobriše Cesarića.
IZLOŽENE PUBLIKACIJE I RADOVI
Predstavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda.
Izloženi su rječnici hrvatskoga jezika ili rječnika koji su u jezičnoj prošlosti bilježili riječi prema tadašnjim nazivima jezika na današnjem hrvatskom tlu kao npr.: linguarum Dalmaticae (Faust Vrančić 1595.), Slovoslovje dalmatinsko-talijansko (Bartol Kašić 1599.), Rechi szlovenszke (Juraj Habdelich, 1670.)… Pravopisi (od Kratkog navuka za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol, iz 1779., Gajeve Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisana, iz 1830., …do tzv. Londonca) . Gramatike (ili slovnice) hrvatskoga jezika među kojima je Institutionum linguae Illyricae libri duo Bartola Kašića, Mikaljina, Della Bellina, Starčevićeva, Weber-Tkalčevićeva, Maretićeva … Zanimljiva je posebna skupina knjiga u kojoj se, uz ostalo, nalazi prva kajkavska tiskana knjiga: Decretum Ivanuša Pergošića (1574. g.). Tu su i Kronika (1578.) i Postilla (1586) Antuna Vramca, Karnarutićevo Vazetye Sigetta grada (1584.), Kanižlićeva Sveta Roxalia, Reljkovićev Kuchnik,… Ova zbirka publikacija, pretisaka i izvornika (od prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527., od Bartola Kašića i prve gramatike iz 1604. do najnovijih izdanja knjiga o hrvatskom jeziku) svjedoči o bogatoj kulturnoj i jezičnoj tradiciji i razvoju hrvatskog jezika.
Izložena glagoljska slova svjedoče o jednom od tri hrvatska pisma , o starom hrvatskom pismu –GLAGOLJICI– koje se u pojedinim krajevima Hrvatske održalo tisuću godina i zadržalo do 20. stoljeća. Glagoljska slova (skulpture) su veličine 20cm visoka i sva su u paru.
SRADČNO VAS OČEKUJEMO.
