Novosti

ŠIBENIK UGOSTIO EUROPSKO NAGRAĐIVANI PROJEKT „ZDRAVO I FINO“

Savjetovanje „Holistički pristup zdravlju djeteta – prehrana, rekreacija i slobodno vrijeme“ održano je 31. svibnja u Šibeniku u sklopu europsko nagrađivanog projekta „Zdravo i fino“ u organizaciji Društva „Naša djeca“ Zabok i Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske.

Istaknuti stručnjaci s područja medicine, javnog zdravstva i nutricionizma aktualnim su podacima ukazali na prioritetni javnozdravstveni problem debljine u djece sa željom da se stručna i šira javnost mobilizira u sustavnom rješavanju tog problema. U sklopu ovogodišnjih regionalnih aktivnosti projekta „Zdravo i fino“ tim stručnjaka prvo je održao edukativno i stručno Savjetovanje u Osijeku, a za područje Dalmacije organizirano je i u Šibeniku.

Savjetovanje je organizirano u suradnji s domaćinima iz Društva „Naša djeca“ Šibenik, Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ iz Šibenika, Šibensko – kninske županije, Grada Šibenika te eminentnim stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, LittleDot projekta potpore ranom roditeljstvu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a financijski ga podržava Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz projekt „Zdravo i fino.

Društvo „Naša djeca“ Šibenik prigodnom je izložbom dječjih radova na temu zdrave prehrane uveličalo ozračje Savjetovanja i istaknulo da su u centru brige i pažnje uvijek „Naša djeca“.

Predsjednica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, Aida Salihagić-Kadić, profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu predstavila je čimbenike rizika debljine u trudnoći i ranom djetinjstvu i naglasila kako je pravilna prehrana bitna i prije rođenja djeteta te prevenciju debljine, koja poprima dramatične razmjere i u dječjoj dobi, treba započeti u razdoblju života prije rođenja.

Prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, poznati pedijatar, istaknuo je da analiza 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od 2 do 8 godina ukazuje da se učestalost debljine značajnije povećava u dobi između 5. i 8. godine života. Nadovezao se na istraživanje iz 2019. godine na 1418 djece dobi između 5 i 15 godina koje je pokazalo da 79,6% roditelja ne prepoznaje postojanje povećane tjelesne mase i debljine svog djeteta i nije svjesno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Dr. sc. Eva Pavić iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb istaknula je kako njima svakodnevno dolaze djeca i mladi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te je izuzetno važna snažna potpora obitelji svome djetetu u postizanju uspješnih rezultata i u zajedničkom prihvaćanju pravilnih prehrambenih navika u prevenciji debljine.

Gastro novinarka Željka Klemenčić u svom je interesantnom predavanju skrenula pozornost na činjenicu da na navike zdrave prehrane djeteta najviše utječu roditelji i da je za to bez iznimke potreban veliki trud, motivacija i vrijeme roditelja. U današnjoj modernoj i užurbanoj svakodnevnici, smatra gđa. Klemenčić, potrebno je da roditeljima visoko na ljestvici prioriteta bude zdrava i ujednačena prehrana kako bi dijete usvajalo pozitivne primjere od svojih najvećih uzora, a to su roditelji.

Mag. paed. soc. Helena Križan, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i projekta „Živjeti zdravo“ nadovezala se na ovo mišljenje savjetom da je za zdravu prehranu djeteta svakako potrebno i veliko zalaganje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, prvenstveno u vrtićima i osnovnim školama, učenjem djece kroz kreativne radionice i samim stavom i zalaganjem učitelja i odgajatelja te nuđenjem zdravih obroka unutar obrazovnih ustanova.

Gospođa Križan je predstavila istraživanje „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)“: 35,0% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a češće su zabilježene u dječaka u odnosu na djevojčice, njih 37,0% u odnosu na 33,1% djevojčica. Regionalno gledajući, najveći udio dječaka s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 40,2%, dok je najviše djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 34,3%. Gotovo trećina djece ne doručkuje svakoga dana, dvoje od troje djece svakoga dana ne jede voće, a njih četiri od pet svakodnevno ne jede povrće. Uz to, svako treće dijete tri ili više puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom.

Timu stručnjaka „Zdravo i fino“ pridružila se u Šibeniku voditeljica Odjela zdravstvene ekologije Lidija Bujas iz Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije s primjerom dobre prakse koju Zavod provodi kroz projekt „Pravilna prehrana djece predškolske dobi“, a obuhvaća čak 1000 predškolske djece.

Voditeljica projekta „Zdravo i fino“ Jasenka Borovčak i voditeljica radionica kuhanja i autorica kuharica Snježana Krpes predstavile su koncept Projekta, a osim radionica zdravoga kuhanja u kojima djeca usvajaju vještine zdravoga kuhanja i izbora zdravih namirnica te stječu zdrave prehrambene navike koje mogu primijeniti u svojoj obitelji, djeca uče o temeljima cjelovita zdravlja, ekološkom uzgoju, odabiru zdravih namirnica te važnosti tjelesnog kretanja.

Projekt „Zdravo i fino“ DND-a Zabok dobitnik je prestižne nagrade „2019 EU Health Award“ Europske komisije za promicanje pravilne prehrane i prevenciju debljine u djece. A da ovaj i slični projekti imaju svoju održivost, i da su djeci i mladima korisni te mijenjaju njihove prehrambene navike, govore neke od sljedećih izjava djece: „Želim da se ovaj projekt nastavi, zato jer je jako zanimljiv i pomaže mi da se zdravo hranim.”, „Vrlo sam zadovoljna stečenim iskustvom i znanjem i koristit će mi dalje u životu.”, „Život će ti biti ljepši ako odlučiš zdravo se hraniti.“, „Voće i povrće, što je zdrava hrana, trebamo jesti svakog dana.“, „Ja od danas ne pijem gazirano i ne jedem nezdravo!“, „Hoćemo to u školskoj kuhinji!“, „Od sad pametnije biram što ću jesti“.

Svi ovi podaci navode na potrebu mobilizacije stručne i šire javnosti kako bi se prioritetni javnozdravstveni problem – debljina u djece, sustavno počeo rješavati. Odgojno-obrazovne ustanove, nevladine udruge i lokalna zajednica trebaju pružiti snažnu i konkretnu potporu programima prevencije debljine, kao i programima promicanja pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti djece i mladih te davanju podrške roditeljima u razvijanju zdravih životnih stilova u obitelji. Sredstva javnog priopćavanja imaju važnu zadaću prenijeti poruke struke roditeljima i djeci te na nestigmatizirajući način kontinuirano raditi na podizanju svijesti o razmjerima problema debljine u djece – zaključili su sudionici Savjetovanja.

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Skip to content